Najisplativija ulaganja za državu predstavljaju ulaganja u ljudski kapital, točnije u obrazovani sustav te tržište rada
Financijskom krizom najviše je pogođen financijski sustav SAD-a, zbog čega su američka vlada i Fed morali reagirati kako bi izbjegli daljnje produbljivanje krize. Brza i učinkovita reakcija vlada europskih zemalja spriječila je značajnije širenje krize na europsko financijsko tržište, piše Snježana Mlinarević za manager.hr.
Međutim, ne smiju se zaboraviti dalekosežne posljedice koje će kriza imati na globalno gospodarstvo. Smanjenje potrošnje i investicija dovesti će globalno gospodarstvo do recesije i usporavanja razvoja. Nepovoljni trendovi već imaju veliki utjecaj na gospodarstava zemalja u razvoju, u kojima je usporen i rast BDP-a.
Rast energetskog i IT sektora
Hrvatska će izbjeći direktne posljedice svjetske financijske krize s obzirom da bankarski sustav ima visok stupanj likvidnosti, a većina prihoda generirana je klasičnim depozitno-kreditnim aktivnostima. U predstojećem razdoblju moguće je očekivati negativan utjecaj na domaće gospodarstvo prvenstveno zbog smanjenih investicija te smanjene inozemne potražnje za domaćim uslugama i dobrima.
S obzirom na visoke cijene kapitala mogu se očekivati manja ulaganja u u građevinski sektor, gdje je rok povrata investicija iznimno dug, dok bi porast ulaganja mogli bilježiti u energetskom sektoru i IT sektoru.
Prema analitičarima Raiffeisen Consultinga najisplativija ulaganja za državu predstavljaju ulaganja u ljudski kapital, točnije u obrazovni sustav te tržište rada. U slučaju pogoršanja gospodarske situacije vlada će morati najviše napora uložiti u intenziviranje strukturnih reformi, očuvanju životnog standarda građana te smanjiti državnu potrošnju i zadržati je pod kontrolom. (D.P.)
Izvor:
manager.hr
