Osim štednje u bankama i štedionicama, građani štede i u mirovinskim fondovima gdje se nalazi oko 23 milijarde kuna
Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. listopada, ali malo tko zna zašto je baš taj dan imenovan Svjetskim danom štednje, prenosi Jutarnji list.
Naime, 31. listopada 1924. održan je međunarodni kongres štedioničara. Tada su se sastali predstavnici svih vodećih svjetskih štednih udruga ne bi li našli metodu pomoću koje bi svjetsko gospodarstvo izišlo iz gospodarske krize uzrokovane prvim svjetskim ratom.
Zaključeno je da je štednja ključna stvar za oporavak svjetskog gospodarstva te je proglašen Svjetski dan štednje s ciljem međunarodnog populariziranja. Odluku o tome donijelo je 350 izaslanika iz 27 zemalja, koji su tada predstavljali većinu svjetskih štediša, njih oko 100 milijuna.
Štednja povećana
za 13 milijardi kuna
Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su krajem kolovoza ove godine u bankama držali oko 135 milijardi kuna. Od toga je na žiro i tekućim računima bilo malo više od 16 milijardi, na neoročenim štednim depozitima oko 20 milijardi, a na oročenim štednim depozitima nalazilo se ukupno 100 milijardi kuna. U odnosu na 2007. godinu građani su povećali štednju u bankama za čak 13 milijardi kuna.
Osim štednje u bankama i štedionicama, građani štede i u mirovinskim fondovima u kojima se nalazi oko 23 milijarde kuna, zatim ulažu u osiguranja, u koja je ove godine uplaćeno oko 7 milijardi kuna premija, te u investicijske fondove u kojima se krajem rujna nalazilo nešto manje od 15 milijardi kuna, što je najniži iznos od 2006. godine.
Povijest se ponavlja
Sve do danas održala se tradicija smisao štednje. Potrebe za štednjom su se promijenile i nakon nešto više od osam desetljeća obilježavanja Svjetskog dana štednje možemo reći da se povijest ponavlja. Situacija u svijetu je slična kao i prije 83 godine. Svjetsko gospodarstvo je u krizi, ne zbog rata, nego zbog sve veće polarizacije među državama i zbog nepromišljenosti i rizičnih ulaganja onih najbogatijih.
Zato treba štedjeti ne samo za sebe i vlastite potrebe, nego i za svoju obitelj i buduće naraštaje. Svake godine, barem uoči ovog dana vrijeme je da se toga prisjetimo. (D.P)
Izvor:
Jutarnji.hr
