Udruge za zaštitu potrošača smatraju da je zbog prelijevanja financijske krize na gospodarstvo i očekivane recesije osnivanje fonda nužno
Interventni fond namijenjen prezaduženim kućanstvima koji ne mogu plaćati hipotekarne kredite stigao je u Hrvatsku. Za sada se nalazi samo na papiru kao dokument pod nazivom Londonska deklaracija, a potrošačke udruge odmah su pokrenule inicijativu da deklaracija ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, piše Suzana Varošanec u Poslovnom dnevniku.
Formiranje interventnog fonda
"U našem planu zacrtan je sada taj fond kao najbolja mjera Vladine pomoći prezaduženim potrošačima", smatra predsjednica Udruge zaštite potrošača iz Osijeka Mira Brumaček Lukačević i najavljuje da će potrošačke udruge ovih dana predložiti Vladi da formira interventni fond za pomoć vraćanja hipotekarnih kredita prezaduženih građana, kao i za uvođenje sudskog moratorija na prodaju nekretnina u razdoblju neposredno nakon što zajmoprimac izgubi posao.
"Razgovarali smo s predstavnicima udruge "Život u plusu" koja je potpisala Londonsku deklaraciju. Očekivala sam da će ta udruga podržati rješenje koje su potpisali i donijeli iz Londona u Hrvatsku, no razočarana sam. Udruga "Život u plusu", unatoč svojoj inicijativi, usmjerena je prvenstveno na edukaciju potrošača, a uopće ih ne zanimaju akcije koje će zaštititi prezadužene građane", dodala je Brumaček Lukačević.
Londonska deklaracija teško ostvariva
Predstavnici civilnog sektora iz 26 zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku preuzeli su zadaću promicati dogovorene mjere na nacionalnoj razini. Problem u tome je što su, na okruglom stolu održanom u Zagrebu na temu Londonske deklaracije, ciljevi interventnog fonda ocjenjeni kao teško izvedivi, ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama supotpisnica deklaracije.
Ovakvi zaključci bankara i udruge "Život u plusu" doveli su do razilaženja u stajalištima s udrugama za zaštitu potrošača koje smatraju da je ovaj fond nužan u ovakvim kriznim situacijama.
Zbog prelijevanja financijske krize na gospodarstvo i očekivane recesije, problemi s vraćanjem kredita su neizbježni. Posljedice krize Hrvatska će osjetiti posebice u 2009. godini kada bi, prema nekim procjenama, moglo biti i do 40.000 otkaza. Potrebu za mjerama zaštita građana potvrdilo je i istraživanje GfK u kojemu je utvrđeno da čak dvije trećine kućanstava ne mogu pokriti osnovne životne potrebe. (D.P)
Izvor:
Poslovni.hr
