Iako je znatan dio građana zbog krize mislio štedjeti, pred kraj godine više od polovice kućanstava bilo je i dalje zaduženo
Potrošačka groznica nedvojbeno je jedno od glavnih obilježja blagdanskog razdoblja. Iako su mnogi stručnjaci i Vlada pozivali građane na štednju kako bi "što bezbolnije" podnijeli moguće negativne posljedice financijske krize, stanovnici Hrvatske demonstrirali su svoju potrošačku moć u pohodu na trgovačke centre.
Upravo zbog ovakvog ponašanja potrošača na kraju godine, zanimljiv je presjek GfK-ovih istraživanja iz 2008. Početkom godine prosječno je kućanstvo mjesečno na raspolaganju imalo oko 6.370 kuna. Međutim, za zadovoljenje osnovnih potreba nedostajalo im je barem 35 posto više novca.
Promjene navika
Naime, građani su subjektivno procijenili da bi sa 8.770 kuna mogli zadovoljiti sve osnovne obiteljske potrebe i troškove. No, tek se 7 posto kućanstava moglo pohvaliti s primanjima koje su čak i veća od njihovih potreba, dok ih je 72 posto ostvarivalo prihode s kojima nisu mogli zadovoljiti svoje potrebe.
Ovogodišnja pojava rastuće inflacije i rast cijena proizvoda i usluga dodatno je pogodio mnoge građane zbog čega je znatan dio njih istaknuo da će promijeniti način trošenja novca.
Kućanstva su tada istaknula kako planiraju rezati pojedine vrste troškova od 18 do 68 posto. Preko polovine njih planiralo je štedjeti na odlascima u ugostiteljske objekte, izlascima, zabavi, odlasku na odmor, kupnji trajnih dobara ili kontroliranju režija i kreditnih kartica.
Više od polovice zaduženo
Mnogi su tada istaknuli da planiraju štedjeti i na benzinu, uplatama osiguranja, manjem izdvajanju na štednju ili neko drugo investiranje, na odjeći, obući i obrazovanju te na hrani i lijekovima.
Međutim, unatoč odluci na štednju u istraživanju provedenom pred kraj godine 52 posto kućanstava i dalje je imalo neki oblik duga. Najviše dugova je bilo po tekućim računima (69 posto), zatim kreditnim karticama (40 posto), nenamjenskim gotovinskim kreditima (37 posto) te namjenskim kreditima za stan ili auto (31 posto).
Istovremeno, devet posto kućanstava imalo je privatna zaduženja od obitelji, prijatelja ili posuđivanja novca na crno.
Budućnosti nije blistava
Istraživanje GfK-ova barometra pokazalo je da u narednih godinu dana, hrvatska kućanstva ne očekuju pomak prema boljem životu. Promatrano kroz obiteljske financije, kvaliteta života za mnoge je bila i lošija od one s kakvom se ušlo u 2008. godinu, a samo je oko 13 posto kućanstava imalo nešto bolju financijsku situaciju.
Istovremeno 41 posto kućanstava je smatralo da im se financijska slika nije poboljšala, dok je za približno 44 posto kućanstava financijsko stanje bilo čak i lošije nego prije.
Također, broj kućanstava koji od svojih primanja mogu i uštedjeti pao je na manje od polovice. To ne treba čuditi, budući da je trećina jedva spajala kraj s krajem, a oko 15 posto ih se zaduživalo ili trošilo raniju ušteđevinu.
Zdravlje najvažnije
U ocjeni obiteljskih financija, koja je rađena neposredno prije eskalacije financijske krize, oko 43 posto obitelji je istaknulo da će njihova financijska situacija ostati ista kao i 2008. godine, dok je 38 posto istaknulo da će im financijsko stanje biti još lošije.
Stoga je upitno koliko će dogodine hrvatski građani biti zadovoljni svojim životom, budući da je GfK-ovo istraživanje pokazalo da je za dobar život najvažnije imati dobro zdravlje (94 posto), financijsku sigurnost i siguran posao (74 posto) te vlastiti dom (70 posto).
U neizvjesnoj godini koja je pred nama, bilo kakva predviđanja bila bi nezahvalna. Budući da će za dobar život svakako najneizvjesniji biti element financijske sigurnosti, građani su kraj ove godine odlučili iskoristiti kao posljednju šansu za trošenje, a dogodine će se već nekako snaći. (V. K.)
Izvor:
GfK
