Za održivost mirovinskog sustava potrebno je povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup sa pet posto na sedam posto bruto plaće
Financijska kriza i lanjski rekordni prosječni negativni prinosi obveznih mirovinskih fondova od 12,5 posto, srozali su prosječnu zaradu budućih umirovljenika od mirovinske reforme 2002. godine na samo 4,32 posto, pišu Jadranka Šević i Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Sve do lani prosjek je iznosio više od šest pa čak i sedam posto pa u dijelu vlasti razmišljaju o potrebi nove reforme drugog mirovinskog stupa kako bi se zaštitili novi umirovljenici. Razlika u zaradi fondova od samo tri posto za 20 godina iznosi i do gubitka jedne cijele dodatne mirovine ili 2798 kuna godišnje.
Procjene fondova
S izdvajanjem 5000 kuna godišnje ili pet posto bruto plaće od 8333 kune, što je nešto malo više od prosječne plaće u Hrvatskoj, za deset godina građani bi s prinosom od četiri posto mogli računati na dodatnu mjesečnu mirovinu od 252,60 kuna.
Istom računicom, za 20 godina izdvajanja uz isti prinos građani mogu računati na 716,64 kune dodatne mirovine mjesečno iz drugog stupa.
Ako bi fondovi radili jako dobro i ostvarili prosječni prinos svojim osiguranicima od sedam posto, nakon deset godina istih uplata građani bi mogli računati na 280,20 kuna mirovine mjesečno, a nakon 20 godina 950 kuna.
Nužno povećati izdvajanja
Imovina mirovinskih fondova trebala je bez prinosa krajem prošle godine vrijediti 25,5 milijardi kuna, a vrijedi 22,59 milijardi kuna. Gotovo tri milijarde kuna imovine drugog stupa se istopilo, što znači, ako se nastavi nepovoljni trend, doći će u pitanje mogućnost isplaćivanja predviđenih mirovina.
Dio stručnjaka već neko vrijeme upozorava da je za održivost mirovinskog sustava nužno povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup sa sadašnjih pet posto bruto plaće. Stručnjaci tvrde da bi izdvajanje trebalo biti najmanje sedam posto. (D. P.)
Izvor:
Jutarnji list
