Najveći broj domaćih kućanstava, 38 posto, na otplatu kredita mjesečno izdvaja do 15 posto svojih primanja, a daljnjih 35 posto prisiljeno je izdvojiti između 15 i 30 posto ukupnih prihoda
Prema anketi koju je provela UniCredit grupa u trinaest zemalja središnje i istočne Europe, više od četvrtine hrvatskih kućanstva potroši najmanje 30 posto svojih prihoda na otplatu kredita.
Na taj je način financijska kriza dala bankarima jednu od ključnih varijabli prilikom promišljanja o povećanju kamata na kredite te u prvi plan izbacila postojeću zaduženost, piše Ana Blašković u Poslovnom dnevniku.
Najveći broj domaćih kućanstava, 38 posto, na otplatu kredita mjesečno izdvaja do 15 posto svojih primanja, a daljnjih 35 posto kućanstava prisiljeno je izdvojiti između 15 i 30 posto ukupnih prihoda. Socijalno alarmantan podatak iz ankete jest onaj da četvrtina anketiranih kućanstava kreditne obveze pokriva s više od trećine svojih prihoda.
Niska primanja
Najveća zaduženost zabilježena je kod obitelji s najnižim primanjima u nekoliko zemalja među koje se smjestila i Hrvatska, a riječ je o Sloveniji, BiH, Poljskoj, Ukrajini i Rumunjskoj. Visoka zaduženost karakteristika je svih zemalja srednjoistočne, tranzicijske Europe, no Hrvatska sa svojim pokazateljima ipak teži prema neslavnom vrhu.
U Češkoj, primjerice, najveći broj (58 posto) kreditom opterećenih građana na otplate troše vrlo mali dio plaće, do najviše 15 posto. Tek 23 posto, u usporedbi s 35 posto hrvatskih, građana troši do 30 posto plaće kako bi pokrili kredite. Sudeći po strukturi zaduženosti, najsličniji smo Mađarskoj.
Zemlje regije na rubu likvidnosti
Ekonomski rast u većini zemalja srednje i istoče Europe u proteklom se desetljeću većinom financirao kroz kreditna zaduženja i snažan rast bankovnog sektora, a potrošnju i rast investicija snažno su poticale kapitalne injekcije. Kriza koja je dovela do zaustavljanja kapitalnih tokova, ali i drastičnog pada investicija, regiju je dovela do ruba krize likvidnosti.
Povećaju li banke cijenu kredita, a stručnjaci vjeruju da je to samo pitanje vremena, sektor stanovništva osim usporavanja prihoda i pada potrošnje, očekuje dodatan udar na budžete. Na koncu, pitanje je procjene bankara, može li sektor stanovništva uz postojeću zaduženost i sve dublju financijsku krizu podnijeti više kamatne stope, a da se bankama to ne obije o glavu kroz drastično povećanje nevraćenih rata kredita. (D. P.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
