Procjene stope gospodarskog rasta u ovoj godini kreću se od negativne, kod nekih bankovnih analitičara, do jedan posto, koliko očekuju u Hrvatskoj narodnoj banci
U 2009. godini očekuje se nastavak usporavanja gospodarskog rasta započetog u drugoj polovici 2008., pa projekcija rasta za ovu godinu iznosi 2 posto, pri čemu temeljni rizik ostvarenja te stope predstavlja snažnije prelijevanje financijske krize na realni sektor od očekivanog, stoji u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) za razdoblje od 2009. do 2011. godine.
Novi je Program Vlada usvojila na ovotjednoj sjednici, a riječ je o petom PEP-u koji je Hrvatska do sada izradila, kao zemlja kandidatkinja za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
U skladu s time, hrvatski će PEP razmatrati i Europska komisija, čija se ocjena očekuje u roku od tri mjeseca.
Strukturne reforme
Iako se procjene stope gospodarskog rasta u ovoj godini kreću od negativne, kod nekih bankovnih analitičara, do jedan posto, koliko očekuju u Hrvatskoj narodnoj banci, u PEP-u je procjena za ovu godinu ostala na razini od 2 posto.
Nakon toga se, pod pretpostavkom oporavka svjetskog gospodarstva, očekuje ubrzanje gospodarske aktivnosti na 3,2 posto u 2010. te 4 posto u 2011. godini.
Pozitivan doprinos gospodarskom rastu očekuje se i od provedbe planiranih strukturnih reformi – javne uprave, zdravstva, pravosuđa, državni potpora i dr.
To bi, prema tekstu PEP-a, trebalo dovesti do poboljšanja poslovne klime i tako utjecati na jačanje privatnog sektora, koji bi trebao "profitirati" i od planiranog daljnjeg smanjenja fiskalnog deficita. Njegova se razina, naime, u ovoj godini očekuje na razini do 0,9 posto, u 2010. na 0,6 posto, dok bi u 2011. Hrvatska, prema PEP-u, trebala postići uravnoteženje državnog proračuna.
Pad inflacije
Prosječna godišnja stopa inflacije, koja je lani dosegnula 6,1 posto, u 2009. bi pak trebala pasti na 3,5 posto te se do 2011. nastaviti smanjivati do razine od 3 posto.
Također, očekuje se i nastavak sniženja stope nezaposlenosti, s prošlogodišnjih 8,7 posto, na 8,5 posto u ovoj godini, odnosno njen pad do 7,4 posto u 2011. godini.
Smanjivati bi se trebao i udio javnog duga u BDP-u, s procijenjenih 42,3 posto u 2008. na 37,9 posto BDP-a u 2011. godini, pri čemu se u PEP-u ističe da će država nastaviti s orijentacijom prema domaćim izvorima financiranja. (Hina)
