Zbog mnogo jačeg utjecaja recesije na zemlje istočne i jugoistočne Europe, EBRD planira među ostalim zemljama regije, ponuditi financijsku pomoć i Hrvatskoj kako bi se spriječio kolaps financijskog sustava
Među istočnoeuropskim zemljama kojima će uskoro trebati hitna pomoć zbog globalne ekonomske krize mogla bi biti i Hrvatska, istaknuo je direktor za istraživanja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Robert Zoellick.
Prema izjavi Zoellicka, EBRD planira u partnerstvu s Europskom investicijskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom (podružnica MMF-a) ponuditi financijsku pomoć Ukrajini, Rumunjskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, baltičkim zemljama, a "potencijalno" i Rusiji, pišu Nikolina Šajn i Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Stvaranje fonda
Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, primjerice, pozvao je na koordiniranu globalnu pomoć istočnoeuropskim ekonomijama. Predložio je stvaranje fonda od 25 milijardi dolara iz kojeg bi se ponajprije poticala globalna trgovina koja se ozbiljno urušava. Upravo zbog krize, EBRD je ove godine povećao budžet za 20 posto, na oko 7 milijarde eura, a za Hrvatsku su nedavno najavili ulaganja od 125 do 250 milijuna eura.
Osim toga, ekonomisti već dugo upozoravaju da bi recesija mogla pogoditi istočne zemlje mnogo jače nego što se mislilo i da bi sa sobom u glib mogle povući i zapadnu Europu. Posebno su ugrožene zapadne banke, koje drže 84 posto tržišta bankovnih kredita u istočnoj Europi. Od deset valuta koje su najviše izgubile na vrijednosti čak ih je sedam u srednjoj i istočnoj Europi, a postoji osnovana bojazan kako građani tih zemalja uskoro neće biti u stanju vračati kredite.
Tečaj kune stabilan
Iako se i u Hrvatskoj lome koplja oko obrane tečaja, kuna još uvijek važi za jednu od stabilnijih valuta. Od izbijanja krize u rujnu na vrijednosti je izgubila oko četiri posto. Zapadne su banke srednjoj i istočnoj Europi posudile 1740 milijardi dolara, triput više nego 2005. U najtežem su položaju austrijske banke koje su u regiju plasirale kredite u vrijednosti od 75 posto BDP-a zemlje.
Povjerenik EU za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia istaknuo je da ne bi bilo prikladno kreirati rješenje za regiju jer su neke zemlje članice EU, a neke nisu. Stoga postaji velika bojazan da bi se Europa mogla podijeliti na zemlje koje su u eurozoni i one "izvan". Dodatni je problem što ni situacija u samoj EU nije blistava, pa se nerijetko spominje i raspad same eurozone. No, barem Njemačka zasad ustraje da tako nešto neće dopustiti te da je spremna pomoći članicama EU ako se nađu u situaciji da ne mogu vraćati kredite. (D. P.)
Izvor:
