Javni službenik s VSS-om i godinom dana staža ima 8 posto nižu, a radnik sa SSS-om u javnim i državnim službama čak 27 posto nižu plaću od prosječne plaće radnika sa SSS-om u privredi
Plaće zaposlenih u javnim i državnim službama niže su i rastu znatno sporije nego u gospodarstvu, pa sindikati javnih i državnih službenika neće pristati na njihovo smanjivanje, poručio je danas dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
Ribić je uoči sutrašnjih razgovora sindikalnih čelnika u Ministarstvu financija o rebalansu proračuna na konferenciji za novinare iznio niz podataka o kretanju plaća i zaposlenosti u javnim i državnim službama kako bi se suprotstavio "bezobzirnoj kampanji" kojom se želi smanjiti plaće 240.000 zaposlenih u državnoj upravi, znanosti, prosvjeti, kulturi, zdravstvu, policiji, vojsci i socijalnoj skrbi.
Plaće rastu sporije
U toj kampanji, koju su pokrenuli poslodavci, a prihvatili neki mediji, saborski zastupnici, ekonomisti, pa čak i sindikalni lideri, laže se o plaćama, o radu, o broju zaposlenih u javnim i državnim službama, a Vlada na to ne reagira i ne štiti ljude bez kojih država ne može funkcionirati, kaže Ribić. Istina je, međutim, sasvim suprotna – plaće korisnika državnog proračuna niže su od plaća u gospodarstvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Javni službenik s VSS-om i godinom dana staža ima osam posto nižu plaću od prosječne plaće u privredi, a radnik sa SSS-om u javnim i državnim službama čak 27 posto manju plaću od prosječne plaće radnika sa SSS-om u privredi.
Službeničke plaće rastu znatno sporije nego u gospodarstvu – od 2001. bruto plaća početnika u javnim službama porasla je 28 posto, a prosječna bruto plaća u privredi za 52 posto.
Bruto plaća veća unatoč krizi
Laž je da plaće trenutno rastu samo u javnim i državnim službama, dok svima drugima padaju jer podaci Fine pokazuju da su lani plaće u privredi rasle 11,9 posto, od čega u državnim poduzećima čak 15,4 posto, a javnim i državnim službenicima šest posto, te zaposlenima u prosvjeti i znanosti 8,2 posto.
Pri računanju tih plaća treba imati na umu da se u javne i državne službe ne računa državna privreda gdje su plaće jako dobre i lokalna uprava i samouprava čiji službenici znaju imati i do 50 posto više plaće od svojih kolega na državnoj razini, upozorava Ribić.
Nije istina niti da su plaće u gospodarstvu zbog krize počele padati jer je u siječnju prosječna bruto plaća u državi bila čak 8,3 posto veća nego u siječnju 2008. godine.
Osim toga, masa za plaće proračunskih korisnika već godinama je na razini 26 posto državnog proračuna, a njezin udio u BDP-u kontinuirano se smanjuje – tako je s 10,2 posto u 2003. godini prošle godine pao na 8,7 posto. S druge strane, u istom su razdoblju znatno narasle državne potpore, tako da se danas čak 14 milijardi kuna dijeli kroz razne subvencije koje su daleko iznad europskog prosjeka.
Zbog svega toga, javni i državni službenici nisu spremni na smanjenje svojih plaća, a ako ih Vlada želi vratiti na razinu iz 2008. mora doći sa suvislim prijedlogom kada i kako će to vratiti, ustvrdio je Ribić. (Hina)
