Liberalizacija tržišta rada dovela je do otvaranja milijuna novih radnih mjesta, no u sadašnjoj gospodarskoj situaciji upravo se radna mjesta na određeno prva zatvaraju
Europom se širi val zatvaranja radnih mjesta koja su popunjavali zaposleni na određeno. Zbog gospodarske krize radna mjesta se zatvaraju diljem svijeta, no u Europi većina zaposlenih ima ugovore o radu na neodređeno vrijeme te poslodavcima, zbog predviđenih otpremnina i potrebe zadovoljavanja niza zakonskih uvjeta, nije jednostavno, a ni jeftino radniku zaposlenom za stalno uručiti otkaz.
Većinom mladi i imigranti
Posljednjih godina mnoge su europske zemlje, suočene s nezaposlenošću i konkurencijom zemalja s jeftinom radnom snagom, olabavile svoja radna zakonodavstva omogućivši veće zapošljavanje na određeno vrijeme. To je dovelo do otvaranja milijuna novih radnih mjesta, no u sadašnjoj gospodarskoj situaciji upravo se ta radna mjesta – na kojima uglavnom rade mladi i imigranti – prva zatvaraju, što predstavlja veliki izazov za europsku politiku liberalizacije tržišta rada.
U posljednjem kvartalu 2008. broj zaposlenih na određeno tako je u Španjolskoj pao za 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, a u Francuskoj za čak 21,2 posto, dok se porast broja stalno zaposlenih kretao na razini od oko jedan posto.
Ponovni procvat?
Kada gospodarstvo ponovno krene uzlaznom putanjom analitičari predviđaju ponovni snažan rast zapošljavanja na određeno, koje je kako kažu bilo "pravi instrument fleksibilnosti" u dobrim vremenima. No, sadašnje stanje moglo bi, smatraju neki, dovesti i do "koraka unatrag", jer bi vlade mnogih europskih zemalja mogle odustati od uvođenja veće fleksibilnosti tržišta rada.
"Kada je rast gospodarstva bio visok gotovo su svi bili uvjereni da je liberalizacija tržišta rada ispravan put, no sada bismo mogli svjedočiti pritiscima za povratak na staro", ističe ekonomist Gilles Moec iz sjedišta Bank of America Merill Lyncha u Londonu.
Bez jednakih prava
Uz gubitak plaće, mnoge, do sada zaposlene na određeno, pogađa i to što nemaju pravo na pomoć za nezaposlene, jer za to često nemaju dovoljno staža. Zbog toga je jaz u pravima između stalno zaposlenih i zaposlenih na određeno sve veći, a mogao bi rezultirati i socijalnim napetostima.
SAD i Japan također nisu pošteđeni ovih negativnih trendova. Tako je u SAD-u broj zaposlenih na određeno u veljači bio za 24,7 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, a u Japanu je od listopada prošle do sredine veljače ove godine 158.000 zaposlenih na određeno dobilo otkaz. (T. B.)
Izvor:
The Wall Street Journal
