Uštede koje su ministarstva predložile nisu dovoljne, a tek će se vidjeti hoće li plaće u državnoj upravi i javnim službama ostati netaknute
Bitka za rebalans proračuna ovog će se tjedna preseliti u pojedina ministarstava kojima je iz Vlade naloženo da pronađu dodatni prostor za uštede te u pregovore sa sindikatima zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama.
Vlada je ministarstvima poručila da uštede od 2,08 milijardi kuna nisu dovoljne, a iako su ministri Šuker i Polančec nakon sjednice Ekonomskog vijeća u petak govorili o dodatnom ugrizu od oko 1,5 milijardi, iz izvora bliskih Vladi neslužbeno se čuje da Vlada od ministarstava zapravo očekuje do 1,8 milijardi kuna novih ušteda, piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
Sindikati u boljoj poziciji
Najnovije "žrtve" trebale bi, među ostalim, poslužiti i kao dodatni argument Vladi u ponovnim pregovorima sa sindikalnim čelnicima, koji su vraćanje za pregovarački stol o plaćama uvjetovali maksimalnim uštedama Vlade na drugim stavkama.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je da će im Vlada u utorak prezentirati sve što ona "ulaže" u rebalans, a čak i ako to ne zadovolji sindikalne vođe, njihove pregovaračke pozicije danas su neusporedivo drugačije nego u vrijeme pregovora uoči donošenja proračuna.
Više nego opipljiv argument za to nudi i pad ekonomskih aktivnosti zbog čega se proračun slabije puni, pa se već sad procjenjuje da će prihodi biti za 11 milijardi kuna slabiji u odnosu na plan.
Odustajanje od povećanja nije dovoljno
Zbog toga je i ministar financija Ivan Šuker u petak rekao kako bi se idućih mjeseci moglo dogoditi i da ponestane novca za plaće.
Inače, potkraj prošlog tjedna na sastanku je izrečeno kako bi se odustajanjem od povećanja plaća zaposlenih u javnom sektoru za 6 posto, prema procjenama, u proračunu moglo uštedjeti 700 do 900 milijuna kuna. Jer, potrošeno je već dosta vremena i u najboljem slučaju (relativno brzog dogovora) povratak na "staro" primjenjivao bi se samo pola godine. Tako bi i prvotno predviđeni godišnji izravni efekt od oko 1,8 milijardi kuna (ne računajući posredni utjecaj 6-postotnog rasta plaća na izdatke za mirovine) bio upola manji.
Manja osnovica?
U uvjetima kad se procijenjeni podbačaj prihoda produbio na 11 milijardi kuna, prepolovljene uštede na plaćama čine se nedostatnim, a pogotovo u situaciji kad država treba izaći pred inozemne kreditore.
Tako iz neslužbenih izvora bliskih Vladi, Poslovni dnevnik doznaje da tema pregovora ne bi trebalo biti samo "zamrzavanje" na razine prije povećanja plaća već i smanjivanje osnovice. Iako novi pregovori još nisu ni započeli, u Ministarstvu financija se ovih dana moglo čuti da se u vezi pregovora o plaćama i rebalansu, računa s 1,2 do 1,3 milijarde kuna ušteda.
Međutim, dok privatni sektor zbraja gubitke radnih mjesta, sindikalni lideri zasad nisu pokazali osvještenost u pogledu ukupne situacije. Budu li sindikati javnog sektora i dalje tuđom brigom tretirali pad izvoza i uvoza, pad trgovine, rast nezaposlenosti ili pad proračunskih prihoda, otpuštanja bi se mogla pokazati alternativom i njihovim štićenicima. Osim, dakako, da rast plaća na kraju plate izostankom jedne plaće. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
