Prevladao je stav da suci nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom pa im se plaća može smanjiti
Vlada je očigledno započela s velikom akcijom rezanja plaća koje se isplaćuju iz proračuna. Prvo je za 10 posto odlučila smanjiti plaće 420 državnih dužnosnika, a jučer je, najvjerojatnije za isti iznos, odlučila srezati plaće i oko 2500 sudaca i pravosudnih dužnosnika, piše Jutarnji list.
To je šokiralo suce, a nezadovoljstvo je izrazio i ministar pravosuđa Ivan Šimonović, koji je, iako je dva puta na sjednicama užeg kabineta premijeru i drugim ministrima govorio da ne smiju rezati plaće sucima, sada ostao bez podrške kolega iz Vlade.
Radit će još sporije
Prevladao je stav da suci nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom pa im mogu smanjiti plaću. No, suci izgleda uopće nisu znali da ih čeka takva sudbina.
"Mi nismo državni dužnosnici niti imamo prava kao oni. Još 2000. smanjena nam je plaća za 10 posto, a ne ostvarujemo ni prava koja imamo po zakonu kao što su božićnice, regresi i drugi dodaci. To još nitko u Europi nije učinio", rekao je predsjednik Udruge sudaca Đuro Sessa.
Rezanje plaća sucima, procjenjuje Sessa, rezultirat će dodatnim odljevom sudaca u druge pravne profesije i još sporijim rješavanjem predmeta. Inače, plaće su srezane i uskočkim sucima.
Ukupno 1,5 milijardi kuna
Sve bi to trebao biti uvod u šestpostotno smanjenje plaća najveće skupine od oko 240.000 zaposlenih u javnim i državnim službama, na čemu Vlada do kraja ove godine planira uštedjeti oko 1,4 milijarde kuna. Dodatnih 13,7 milijuna kuna planira se uštedjeti na plaćama dužnosnika, a na sudačkim plaćama 65 milijuna kuna. Tako bi ukupne uštede dosegnule oko 1,5 milijardi kuna, a niže plaće već bi u travnju trebalo dobiti oko 243.000 zaposlenih.
Niže plaće državni bi dužnosnici trebali primati već od travnja, pa će primjerice ministri koji su do sada imali plaće nešto manje od 20.000 ubuduće primati oko 18.000 kuna. Sudac i državni odvjetnik na Općinskom sudu koji trenutno zarađuju između 8,5 i 9 tisuća kuna, od idućeg će mjeseca primati do 900 kuna manje.
Zastupnici kasnije u mirovinu
Također, Vlada je u Sabor uputila i prijedlog za uvođenje strožih kriterija za odlazak u zastupničku mirovinu. Prema tom prijedlogu zastupnici bi u mirovinu mogli odlaziti sa najmanje 25, a ne kao do sada sa 20 godina radnog staža, a u saborskim bi klupama umjesto dosadašnjih dvije godine i jedan dan, morali sjediti najmanje četiri godine. Zastupničku mirovinu muškarci bi mogli ostvariti tek sa 60, a zastupnice sa 55 godine.
Vlada ovim potezima izgleda odlučila dokazati da zaista čini sve kako trošak krize ne bi snosili samo zaposlenici državnih i javnih službi, a sindikatima je jučer poslala prijedlog izmjene temeljnih kolektivnih ugovora i sporazuma o plaćama.
Sindikati žele jasne rokove
Prema tome, osnovica za plaće bi se od 1. travnja vratila na razinu iz 2008., dakle smanjila sa 5.415,37 kuna na 5.108,84 kune. U prijedlogu stoji i da bi se o plaćama 240.000 službenika ponovno otvorili pregovori kada dođe do rasta BDP-a na godišnjoj razini.
Međutim, dopredsjednik Matice sindikata Vilim Ribić, jasno je istaknuo kako takav prijedlog ne dolazi u obzir, već žele da Vlada izađe s jasnim iznosima i rokovima u kojima će vratiti službenicima ovu povišicu. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
