Ne može se na temelju prošlogodišnjih podataka o rastu BDP-a izračunavati iznos plaća koje se trebaju isplaćivati u kriznoj godini, upozoravaju poslodavci
Ako Zakon o minimalnoj plaći ostane na snazi i nakon 1. lipnja ove godine, bruto minimalna plaća u Hrvatskoj od tog će datuma iznositi 3.123 kune, što je čak 13,7 posto više od sadašnje minimalne plaće koja iznosi 2.747 kuna.
Međutim, poslodavci smatraju da je minimalac na toj razini neodrživ, a prema Vladinom prijedlogu smjernica o politici plaća i cijena, pruža im se prilika za raspravu o mogućem preispitivanju načina izračuna minimalne plaće, budući da bi ona "trebala pratiti realne okolnosti", pišu Zoran Daskalović i Tina Lakić u business.hr-u.
Potrebe nove odredbe
Predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), Ivica Mudrinić kaže da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) "podržava prijedlog Smjernica", a glavni direktor HUP-a Đuro Popijač ističe da je "stanje neodrživo" i da "upropaštava sve više proizvodnih industrijskih tvrtki".
Popijač objašnjava da HUP-u nije važno na kojoj će se pravnoj osnovi promijeniti sadašnji izračun, već da svi shvate kako se u kriznoj godini ne mogu primjenjivati odredbe koje su podrazumijevale usklađivanje rasta minimalne plaće s rastom BDP-a izvan krize.
Sindikati nepopustljivi
Međutim, četiri od pet sindikalnih središnjica protivi se izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, a Vlada najavljuje da neće formirati usvajanje Smjernica, odnosno da neće s predstavnikom poslodavaca ići na preglasavanje sindikata na sjednici GSV-a koja bi se trebala održati 20. travnja, ako ne bude postignut kompromis.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je da ne bi bilo dobro da dva partnera donose odluke koje se tiču svih, te izrazila nadu u postizanje kompromisnog rješenja. Na upozorenje da bi prema važećem Zakonu od 1. lipnja minimalna plaća trebala porasti na 3.123 kune, Kosor je objasnila da se Vlada tim pitanjem nije bavila.
Važno sačuvati radna mjesta
"Bit će poslodavaca koji to neće moći isplatiti. Možemo staviti glavu u pijesak, ali moramo se suočiti s time da je recesija te da su se okolnosti promijenile", rekla je Kosor.
Popijač ističe da poslodavci maju dobru komunikaciju sa sindikatima iz industrijskog sektora, koji razumiju da je u recesiji puno važnije sačuvati radna mjesta, a promjenama izračuna minimalnih plaća najviše se protive sindikati javnih službi čiji ih članovi uopće ne primaju. Zato bi dogovor trebalo prepustiti poslodavcima i sindikatima kojih se tiču minimalne plaće, poručio je Popijač.
Koordinator sindikalnih središnjica u GSV-u Damir Jakuš, predsjednik Udruge radničkih sindikata (URS), nije htio govoriti o stavovima drugih središnjica, no dodao je da URS ustraje u tome da se minimalna plaća i dalje isplaćuje u skladu sa Zakonom. Iako ističe kako Vlada i poslodavci mogu usvojiti Smjernice, jer se na GSV-u odlučuje većinom glasova, smatra da ih ne bi bilo dobro izglasavati bez većine sindikata. (V. K.)
Izvor:
business.hr
