Realni će se sektor sve više suočavati s padom potražnje i rastom nelikvidnosti, upozorava guverner HNB-a
Iako je monetarni sektor izdržao prvi udar krize i ostao stabilan, on više ne može financirati rast kao što je to činio do sada. Najveći problemi za realni sektor tj. gospodarstvo, tek dolaze, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski na konferenciji tržišta novca u Opatiji.
Već sada, poduzeća se suočavaju s padom potražnje i rastom nelikvidnosti te izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Izvoz pada za 10 posto
Lani je u Hrvatsku došlo 6,4 milijarde eura stranoga kapitala koji je bio glavni izvor financiranja rasta i potrošnje u zemlji. Međutim, monetarne akrobacije, dodao je guverner, ne mogu više nadomjestiti nestašicu deviza. Ove će godine inozemni dug stagnirati, prepolovit će se inozemna ulaganja, a izvoz će pasti za 10 posto, smatra guverner Rohatinski.
Iako on nije kritizirao Vladu i njezinu politiku, upozorio je da se još u 2008. godini povećao deficit opće države koji je većim dijelom financiran u posljednjem tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009., dakle u jeku krize. Sav raspoloživi kapital banaka išao je uglavnom prema državi koja je s tržišta istisnula privatni sektor. Dapače, to se dijelom dogodilo i uz pomoć HNB-a jer, kaže Rohatinski, nije bilo izbora.
Pad bankovnih rezervi
Da banke nisu kreditirale državu, dogodila bi se insolventnost ili nemogućnost države da podmiri svoje obveze prema inozemstvu. No, vanjski dug ove godine više neće rasti, a budući da se štednja domaćih sektora, posebno poduzeća smanjuje, kreditni potencijali banaka su ograničeni. Guverner je upozorio da su se rezerve banaka u HNB-u smanjile sa 2,4 milijarde eura iz travnja 2008. na samo 628 milijuna eura u travnju 2009.
Banke imaju nešto veće kunske pričuve, ali njihovo bi puštanje imalo utjecaja na tečaj i guverner ih čuva samo za slučaj kreditnog loma na inozemnim tržištima i prijetnje likvidnosti.
Gubitci građana
Velik utjecaj na pad potrošnje imali su i financijski gubici građana na burzama i u investicijskim fondovima. Stanovništvo je u 2008. godini izgubilo 47 milijardi kuna financijske imovine, od čega 16 milijardi kuna u posljednjem tromjesečju, čime se istopila sva zarada iz prethodne godine.
Također, Rohatinski je upozorio da se isti način ponašanja kao i prije, više može uspostaviti, jer se dugoročan ekonomski rast ne može zasnivati na potražnji koja generira rast opće zaduženosti. Kriza nije privremeni prekid u dosadašnjem rastu i razvoju, već drastično upozorenje i opomena da se ne može ponašati kao prije, upozorio je guverner. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
