Prema podacima Svjetske banke, prosječna plaća gradonačelnika u Hrvatskoj iznosi 19.500 kuna, dok plaća ministra iznosi 16.000 kuna
Iako većina lokalnih jedinica u Hrvatskoj ne stvara dovoljno novca od kojeg bi mogle samostalno funkcionirati, plaće u njihovim uredima mnogo su veće od onih na državnoj razini.
Tako prema podacima Svjetske banke, prosječna plaća gradonačelnika iznosi 19.500 kuna, a župan mjesečno prima 24.000 kuna. Istodobno, plaća ministra iznosi 16.000 kuna, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu. Slična je situacija i na nižim razinama, pa je tako primjerice tajnica načelnika općine mnogo bolje plaćena od visokoobrazovanih državnih službenika.
Glavna kočnica promjena u javnoj upravi, odnosno reformi plaća i zapošljavanju kompetentnog osoblja u središnjoj upravi, smatra Svjetska banka, upravo je razliku između plaća na lokalnoj i državnoj razini. Osim toga, u dokumentu "Hrvatska: Analiza javnih financija" još se jednom naglašava da je hrvatska javna uprava prevelika, skupa i neučinkovita.
Najveći poslodavac
U javnoj upravi zaposleno je gotovo 270.000 ljudi, što znači da je taj sektor "najveći poslodavac u zemlji". Ako se tome doda i 73.000 zaposlenih u javnim poduzećima, proizlazi da u javnom sektoru radi više od 20 posto radne snage. A cijena je visoka.
Unatoč višegodišnjim nastojanjima da se smanje izdaci, na plaće odlazi više od 10 posto BDP-a, a tako velika i skupa uprava, nažalost, nije se pokazala kao učinkovit javni servis.
Naime, istraživanje je pokazalo da naša javna uprava značajno zaostaje za novim članicama EU prema svim kriterijima (učinkovitost upravljanja, kontrola korupcije i kvaliteta propisa...) U Hrvatskoj je mnogo teže pokrenuti posao, dobiti građevinsku dozvolu, upisati nekretnine ili poštovati potpisani ugovor.
Kao rješenje problema, Svjetska banka u prvi plan ističe smanjenje broja zaposlenih, prije svega u lokalnoj upravi. "Veliki pomaci u učinkovitosti mogli bi se ostvariti sjedinjavanjem pojedinih funkcija za više općina", smatra Svjetska banka.
Smanjite broj zaposlenih i plaće
Prema mišljenju Dubravke Jurline Alibegović sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, temeljni je problem to što velik broj općina i gradova ne raspolaže financijskim ni kadrovskim kapacitetima za obavljanje poslova koje im zakon propisuje (kao što su školstvo, zdravstvo i socijalna skrb), pa ih potpomaže središnja država.
Vlada je svjesna tog problema, ali novi ustroj teško je očekivati jer je to politički osjetljiv zadatak. No, pomaci se mogu očekivati po pitanju revizije plaća, što je nedavno najavila i Vlada te za to dobila i potporu sindikata. Svjetska banka je višak zaposlenih pronašla i u području obrane, koja zajedno s unutarnjim poslovima još uvijek zapošljava 45.000 ljudi.
Budući da je nedavno povećan broj zaposlenih u javnim službama, uključujući učitelje, nastavnike, pravosudno i medicinsko osoblje, ta tri sektora ukupno čine 53 posto javne uprave. Međutim, omjer nastavnika i učenika, kao i nenastavnog kadra i učenika, smatra se nerealnim.
Druga važna preporuka odnosi se na primjereno nagrađivanje zaposlenih u državnoj službi. U sadašnjem sustavu plaća, naime, glavni su kriteriji radni staž i obrazovanje. Svjetska banka smatra da ga treba zamijeniti novim sustavom koji će čvršće povezati nagrađivanje i rezultate rada.
"Za to će biti potrebno osmisliti novu kvalifikaciju radnih mjesta i platne liste, te uvesti pouzdan sustav ocjenjivanja uspješnosti", navodi se u dokumentu. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
