Kontrolori HZZO-a će u postupku provođenja nadzora nad bolovanjima moći obaviti i kućnu posjetu, odnosno neposrednu kontrolu osiguranika
"Pravilnikom o ovlastima i načinu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)" koji bi trebao stupiti na snagu ovih dana, kontrolorima će biti omogućeno da u postupku provođenja nadzora nad bolovanjima, uz nadzor u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, mogu obaviti i kućnu posjetu, odnosno neposrednu kontrolu osiguranika u kući.
Liječnici-kontrolori HZZO-a u liječničkoj će ordinaciji pregledavati medicinsku dokumentaciju, te ako zaključe da je potrebno dodatno utvrđivanje objektivnog zdravstvenog stanja pacijenta, moći će obaviti i dodatnu kućnu posjetu pacijenta.
Razjašnjavanje eventualnih nejasnoća
U HZZO-u odbacuju sve špekulacije u javnosti o tome da se radi o "psihološkoj mjeri" zastrašivanja pacijenata na lažnim bolovanjima, te poručuju da se smanjivanje stope bolovanja ne može postići jednim člankom pravilnika, već zajedničkim djelovanjem izabranih doktora i pacijenata. Kontrola HZZO-a je, kako napominju, tek zadnja stepenica koja može pomoći da se razjasne eventualne nejasnoće te tako pomogne i pacijentima i doktorima.
Ukoliko pacijent nije kod kuće u vrijeme kada mu dolazi kontrolor, on će na primjeren način pokušati ponovno stupiti u kontakt s pacijentom, te to neće imati za posljedicu nikakve "negativne bodove" za pacijenta, poručuju iz HZZO-a. Ako pak pacijent ne želi otvoriti vrata kontroloru, nitko ga na to neće prisiliti, niti će zbog toga "biti kažnjen", tvrde u HZZO-u.
Stopa bolovanja niža za pet posto
Po podacima HZZO-a pojačanim kontrolama i suradnjom s ugovornim liječnicima, stopa bolovanja na razini cijele Hrvatske je za oko pet posto niža za prva četiri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je oko 300.000 dana manje bolovanja nego lani, što donosi uštedu od oko 83 milijuna kuna.
Istraživanje koje je prije dvije godine proveo portal MojPosao pokazalo je da je svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio na bolovanju iako nije bio bolestan, a broj muškaraca i žena koji odlaze na lažna bolovanja je podjednak. Zaposlenici koji odlaze na lažna bolovanja (njih 13 posto) činilo je to prosječno 1,4 puta godišnje, a lažno je bolovanje u prosjeku trajalo četiri dana. Poslodavci su pak mišljenja, kako je prosječno 25 posto bolovanja lažno.
Iako ti podaci nisu najaktualniji praksa je pokazala da se s vremenom razlike u rezultatu kreću u okvirima od nekoliko postotaka. (Hina)
Pročitajte cjelokupne rezultate Istraživanja o bolovanju.
