Uvođenje kraćeg radnog tjedna omogućilo bi preusmjeravanje dijela sredstava za naknade novonezaposlenima u potpore za zadržavanje zaposlenih, poručuju iz HUP-a
Na zahtjeve hrvatskih poduzetnika da se uvede mogućnost kraćeg radnog tjedna, ministar gospodarstva Damir Polančec odgovorio je kako tome daje punu podršku, ali da država za to nema sredstava. Poduzetnici, ponajviše iz sektora industrije, naime, predlažu da se kao antirecesijska mjera uvede neradni petak za koji bi država subvencionirala doprinose za plaću, a radnici bi se za taj dan odrekli zarade kako bi sačuvali svoja radna mjesta.
Takva mjera bi se, prema Polančecu, mogla uzeti u razmatranje nakon što se završi plasman euroobveznica, koji bi Vladi trebao donijeti sredstva potrebna za ispunjavanje obveza, te nakon što se osiguraju sve potpotre za poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvoj, piše Sanela Majdandžić u Večernjem listu.
Zainteresirano 2.000 tvrtki
Hrvatska udruga poslodavaca je zahtjev za sufinanciranje kraćeg radnog tjedna uputila Ministarstvu gospodarstva, a odgovor bi, prema riječima glasnogovornika Ministarstva Tomislava Mazala, trebala dobiti u sljedećih desetak dana, piše Jasminka Filipas u Privrednom vjesniku.
U HUP-u, procjenjuju da za kraćim radnim tjednom potrebu ima oko 2.000 tvrtki u kojima je zaposleno oko 50.000 radnika. Riječ je uglavnom o tekstilnoj i drvnoj industriji koje su bile u teškoj situaciji i prije krize, te metalskoj, kemijskoj, brodograđevnoj i elektroindustriji koje su, zbog pada izvoza i prihoda, posebno pogođene recesijom.
Direktor HUP-ove CRO Industrije Vladimir Kovačević istaknuo je da HUP traži sufinanciranje u prosjeku četiri radna dana mjesečno, odnosno skraćivanje radnog tjedna sa 40 na 32 sata. To bi značilo preusmjeravanje značajnog dijela sredstava namijenjenih naknadama za novoprijavljene nezaposlene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u potpore za zadržavanje zaposlenih, a što bi mjesečno stajalo 80 eura ili 600 kuna po radniku.
Očuvanje stabilnosti tvrtki i socijalnog mira
"Gubitak jednog radnog mjesta državu stoji 27.000 kuna, a trošak imaju i tvrtke jer moraju isplatiti otpremnine radnicima, čime se automatski narušava i likvidnost tvrtki i onih radnika koji ostaju na poslu. Unatoč otpremnini, svi oni koji dobiju otkaz neće biti potrošači, što se onda neizbježno reflektira i na potrošnju. U suprotnom se zadržavaju radna mjesta i radnici ostaju potrošači. Time bi se sačuvala i stabilnost tvrtki i socijalni mir. To nam je svima važno. Gubitak radnog mjesta se, dakle, nikome ne isplati", pojasnio je Kovačević stajalište HUP-a. Uostalom, dodaje, takav se model već pokazao uspješnim u Njemačkoj i Sloveniji, pa ga planiraju uvesti i Španjolska, Češka i neke druge razvijenije zemlje.
U HUP-u žele i dogovor o načinu kontrole isplate i trošenja subvencija. Smatraju kako bi se u kontrolu trebale uključiti sve institucije nadležne za provjeru trošenja subvencija, ali i sindikati koji bi, u dogovoru s poslodavcima, svemu mogli značajno pridonijeti jer je i njima interes sačuvati što više radnih mjesta.
(T. B.)
Izvor: Večernji list, Privredni vjesnik
