Brojem dana godišnjeg odmora najnezadovoljniji su zaposlenici u malim i srednje velikim tvrtkama, dok je u velikim tvrtkama 60 posto zadovoljnih
Većina zaposlenika ove godine planira ići na godišnji odmor, ali manje od polovice njih očekuje da će dobiti regres, koji bi prema očekivanjima u prosjeku trebao iznositi 1.631 kunu. Pokazalo je to "Istraživanje o godišnjim odmorima" koje je portal MojPosao proveo na uzorku od 600 ispitanika.
Rezultati pokazuju da se regres češće isplaćuje u velikim tvrtkama, budući da 66 posto zaposlenika u tim tvrtkama dobiva naknadu za godišnji odmor, dok to isto dobiva samo 27 posto ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama. Inače, prosječan regres ispitanika koji rade u velikim tvrtkama iznosi 1.786 kuna, a onih koji rade u malim tvrtkama 1.362 kune.
Najviši iznos regresa u prosjeku dobivaju zaposlenici u istočnoj Hrvatskoj, čak 1.910 kuna. U Zagrebu i okolici visina prosječnog regresa iznosi 1.785 kuna, u sjevernoj Hrvatskoj 1.250 kuna, a u Istri i na Kvarneru 1.264 kune. Najmanji regres u prosjeku dobivaju zaposlenici u Dalmaciji (1.167 kuna) te središnjoj Hrvatskoj, gdje regres iznosi prosječno svega 1.062 kune.
Prosječno 23,5 dana
Zaposlenici u hrvatskoj u prosjeku imaju 23,5 dana godišnjeg odmora, a gotovo polovica ispitanika (45 posto) nije zadovoljna dužinom godišnjeg te bi htjeli imati više dana za odmor. S druge strane, samo je 2 posto zaposlenih smatra da je i trnutni broj dana godišnjeg nepotreban, te ističu da im previše slobodnih dana umanjuje produktivnost.
Gledano prema djelatnostima, najviše godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u sektoru obrazovanja i odgoja (čak 27,5 dana), a za njima slijede državna uprava, sudstvo i pravni poslovi s 26,9 dana te kultura i mediji s 26,8 dana. Najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja (svega 19,7 dana).
Unatoč tome što određen broj ispitanika smatra da imaju premalo godišnjeg odmora, većina njih (82 posto) ipak bi radije prihvatila povišicu umjesto dodatnih slobodnih dana, u vrijednosti godišnje povišice. Ovo je donekle i razumljivo, s obzirom na gospodarsku krizu, zbog koje se mijenjaju planovi o godišnjim odmorima. Svoje će planove tako "kriznim vremenima" morati prilagoditi 42 posto sudionika istraživanja, koji će smanjiti financijske troškove, dok će 9 posto ispitanika skratiti boravak na odmoru, a njih 5 posto je zbog krize odustalo od odlaska na godišnji. Ipak, 44 posto sudionika ističe da, unatoč krizi, neće mijenjati svoje planove za godišnji odmor.
Neiskorišteno 7,7 dana
Na godišnji odmor u najvećoj mjeri planiraju ići osobe koje imaju visoku stručnu spremu (njih 90 posto), te gotovo svi oni čija primanja prelaze 10.000 kuna (95 posto). S druge pak stane, među osobama srednje stručne spreme, na godišnji odmor planira njih 86 posto, a od onih s najnižim primanjima (do 3000 kuna), samo 82 posto.
Velika većina ispitanika (88 posto) i ove godine planira svoj godišnji koristi u dva ili više navrata, dok će ih 12 posto godišnji iskoristiti jednokratno. To naravno ne znači da će nužno iskoristiti sve dane godišnjeg odmora. Naime, 22 posto zaposlenika nije još iskoristilo niti stari godišnji u potpunosti, pa u prosjeku 7,7 dana godišnjeg odmora ostaje neiskorišteno.
Zaposlenici koji rade na pozicijama visokog i srednjeg menadžmenta svoj godišnji odmor neće uspjeti iskoristiti u cijelosti prvenstveno zbog previše posla, što je između ostalog i najčešći razlog zbog kojeg općenito svi zaposlenici ne uspijevaju iskoristiti sav godišnji odmor tijekom godine. Međutim, razlog tome može biti i pritisak nadređenih, što je više izraženo među zaposlenicima srednje i više stručne spreme.
Više informacija i download cjelokupnog istraživanja pronađite ovdje. (V. K.)
