Podaci Državnog zavoda za statistiku dokazuju da građani žive iznad svojih mogućnosti
I podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da hrvatski građani žive iznad svojih mogućnosti. Naime, prosječno hrvatsko kućanstvo je tijekom 2008. godine potrošilo 93.425 kuna, iako su mu prihodi bili oko 4.300 kuna manji, odnosno iznosili su 89.078 kuna.
Zbog toga se i nastavlja trend zaduživanja, pa su kućanstva prošle godine u prosjeku podigla 7.191 kunu kredita i još 1.642 kune sa štednje, pišu Gordana Galović i Kristina Turčin u Jutarnjem listu.
Za hranu trećina troškova
Anketa o potrošnji kućanstava pokazuje da se najviše, odnosno 74.524 kune troši na osobnu potrošnju, koja se odnosi na svakodnevne troškove, od hrane i pića do prijevoza i komunikacija. Čak trećinu troškova građana čine hrana i bezalkoholna pića, čime se Hrvatska već godinama svrstava na sam europski vrh. S druge strane, prosječnom stanovniku u Europskoj uniji hrana čini tek 13 posto ukupnih troškova.
Nakon hrane, građani najviše novca izdvajaju za stanovanje na koje im odlazi 13,8 posto ukupnih prihoda, dok stanovnici EU za istu stavku daju oko 23 posto zarađenog. Razlog tome je činjenica da hrvatski građani, kao i stanovnici mnogih tranzicijskih zemalja, uglavnom i posjeduju nekretnine u kojima žive.
Mobitel važniji od obrazovanja
U Hrvatskoj postoji 6,5 milijuna mobitela, pa ne čudi da građani na komunikacije godišnje trošimo gotovo dvostruko više nego na zdravstvo, a čak i sedam puta više nego na obrazovanje.
Također, hrvatska su kućanstva iz godine u godinu sve bolje opremljena, pa osobno računalo posjeduje oko 37 posto kućanstava, dok ih je prije deset godina računalo posjedovalo samo devet posto. Iako je to značajan napredak, brojka je ipak puno manja od prosjeka EU, gdje osobno računalo posjeduje 64 posto kućanstava. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
