Sindikati zaposlenih u gospodarstvu oštro su se usprotivili kriznom porezu, dok oni zaposlenih u javnim službama ističu da je to "manje loše rješenje". Iz sindikalnih središnjica stigla je najava mogućih prosvjeda na jesen
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) jučer se najoštrije usprotivio uvođenju poreza od 3 posto na primanja iznad 3.000 kuna i povećanju stope PDV-a na 23 posto. "Ako se to provede, za dva, tri mjeseca imat ćemo bankrot hrvatske države", izjavila je predsjednica SSSH Ana Knežević. Upozorila je da će nove mjere smanjiti kupovnu moć građana, zbog čega će se smanjiti potrošnja, a time i proizvodnja i opća gospodarska aktivnost, što će pak dovesti do otpuštanja radnika i većih troškova za državu koja neće dobiti očekivane prihode.
Knežević je dodala i da su zahtjevi SSSH bili da dobiju prijedlog što se sve može rezati na rashodovnoj strani, a predlagali su uvođenje poreza na luksuz, trošarina na mobilnu telefoniju isl. i istaknula da se o tim reformama govori tek za 2010. Godinu. Potpredsjednik SSSH za sektor gospodarstva Ivan Tomac ustvrdio je kako je gospodarskim sindikatima ovakav porez apsolutno neprihvatljiv, te je upozorio da je u realnom sektoru bez posla ostalo više od 26.300 zaposlenih.
Na jesen mogući prosvjedi
Potpredsjednica SSSH za javne službe, koja je i na čelu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Spomenka Avberšek kritizirala je prevelike troškove javnih poduzeća i lokalne samouprave. Priznala je da su sindikati javni i državnih službi načelno prihvatili Vladin prijedlog, jer nisu mogli pristati na smanjenje plaća za 6 posto te su se zalagali da se teret krize raspodjeli na sve. Iz SSSH su upozorili i da njihovo članstvo "traži ulicu", te da prosvjedi ostaju opcija, ali će o tome odlučivati na jesen.
Potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić jučer je od Vlade zatražio Izjavu o namjerama, u kojoj će se nalaziti mjere koje je u protekla tri dana sindikat predlagao Vladi - uvođenje poreza na imovinu i na isplatu dividendi, rast poreza na dobit za tri postotna boda, ukidanje bespovratnih potpora iz proračuna, manje subvencije poljoprivredi, odustajanje od Pelješkog mosta, manja davanja Crkvi i Hrvatima u BiH, izjednačavanje plaća u državnoj i lokalnoj upravi, manji broj općina i gradova i dr. Prema njegovim riječima, u Vladi su te mjere načelno podržali, a ne bude li Izjave i provedbe mjera iz nje, Ribić je rekao da će uskratiti potporu Vladi, a na jesen će organizirati prosvjede.
'Manje loše rješenje'
Sindikati javnih i državnih službi, dodao je, bili su protiv bilo kakvog smanjenja plaća, no u tri dana razgovora shvatili su da je to nužno zbog kratkog roka za ozbiljnije reforme, odnosno da se "proračunsku rupu može popuniti jedino tako da se u kratkom roku zahvati u primanja građana". Izabrali smo manje loše rješenje jer "krizni porez" od 3 posto neće bitno pogoditi građane, a povećanje PDV-a na 23 posto neće dovesti do inflacije u vremenima deflatornih trendova, istaknuo je Ribić te ponovio kako takvo rješenje smatra razumnim i pravednim.
Međutim, Nezavisni hrvatski sindikati, predvođeni Krešimirom Severom također su se usprotivili uvođenju kriznog poreza i povećanju PDV-a, te zatražili od Vlade da konačno napravi razgovijetan program o uštedama i prihodima u proračunu, o kojem će se onda očitovati. "Nemamo nikakvih garancija da ovo sad neće izazvati lavinu poskupljenja", kazao je Sever i također najavio mogućnost prosvjeda ako članstvo tako odluči. (T.B.)
Izvori: Hina, SEEbiz.eu, Business.hr
