Uvođenje kriznog poreza dovelo je do mnogih nedoumica oko njegova obračunavanja
Ljudi s više djece i drugih uzdržavanih članova obitelji prema svemu sudeći plaćat će veći krizni porez nego samci. Naime, neto plaća, prema pravilima oporezivanja dohotka, ovisi o poreznim olakšicama, koje su kod onih s više uzdržavanih članova obitelji veće. U brojnijim obiteljima ima čak slučajeva da onaj tko prima plaću ne plaća niti jednu lipu poreza na dohodak jer mu porezna olakšica bude veća od iznosa koji bi se oporezivao.
Sada će, međutim, takvi ljudi biti najviše "kažnjeni" jer se kriznih 2 ili 4 posto poreza plaća na neto primitak. Bit će mnogo slučajeva da samac, zbog manje porezne olakšice, dobije neto plaću manju od 3.000 kuna pa neće platiti krizni porez, a njegov kolega s dvoje ili troje djece ima više od 3000 kuna neto pa će platiti 2 posto poreza, piše Branka Stipić u Jutarnjem listu.
Nejasan obračun
Nadalje, poreznim je stručnjacima potpuno nejasno kako će se obračunavati porez na više od jednog dohotka. Primjerice, netko može dobivati plaću ili mirovinu i dohodak za autorsko djelo. Mnogi stručnjaci pišu kolumne za razne medije i razne stručne članke. Ako ima mirovinu od, primjerice, 4.000 kuna, na nju treba platiti 2 posto kriznog poreza. Na honorar od 3.000 kuna također treba platiti 2 posto kriznog poreza, što bi ukupno bilo 140 kuna.
Međutim, oba prihoda zajedno donose mu 7.000 kuna, na što bi trebao platiti 4 posto poreza ili 280 kuna. No, svaki od njegovih isplatitelja, dakle onaj tko mu daje plaću ili mirovinu, kao i onaj tko mu daje honorar, dužni su obračunati po 2 posto poreza, kako kaže zakon. Niti jedan od njih ne treba znati da je njihov zaposlenik i suradnik tog mjeseca, u stvari, imao dohodak koji zahtijeva višu poreznu stopu.
Problem s isplatom zaostalih plaća i otpremnina
Porezni se stručnjaci pitaju i što će biti s isplatom zaostalih plaća. Dogodi li se da radnici, recimo, u rujnu odjednom dobiju svoje tri zaostale plaće, od kojih svaka iznosi po 2.500 kuna, morat će platiti 4 posto poreza, jer će ukupno primiti 7.500 kuna. Da su plaću dobivali redovito, ne bi platili niti lipu.
Nije jasno niti što će biti s otpremninama. Iznosi do 6.400 kuna po godini radnog staža su neoporezivi prema zakonu o porezu na dohodak, no nije jasno zahvaća li ih novi krizni porez. Ako da, onaj tko za 20 godina radnog staža primi 128 tisuća kuna otpremine, dakle minimum, morat će dati državi 5.120 kuna ili gotovo jednogodišnju otpremninu.
Nije jasno niti kako će se tretirati naknade za vrijeme bolovanja. Hoće li se za bolovanja kraća od 42 dana, što plaća poslodavac i tretiraju se kao dohodak, plaćati krizni porez, a ona dulja od 42 dana, što plaća fond i tretira se kao naknada, biti oslobođena tog poreza? (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
