Unatoč očekivanjima, sezonsko zapošljavanje nije potaknulo pad registriranog broja nezaposlenih
Osim ječanja socijalnih tenzija, posljedica ubrzanog rasta nezaposlenosti je i snažniji rast sive ekonomije, što je posebno izraženo ljeti pri većem zapošljavanju u turizmu. Analitičari procjenjuju da je broj onih koji rade na crno i istodobno primaju naknadu s burze sve veći, piše Igor Medić u business.hr-u.
Prema posljednjih podacima HZZ-a na Zavodu je krajem srpnja bilo registrirano 248.586 nezaposlenih osoba, što je za 28.839 osoba više nego lani. Također, iako se očekivalo da će sezonska zapošljavanja dovesti do pada broja nezaposlenih, ponajprije zbog turizma i graditeljstva, broj nezaposlenih narastao je i na mjesečnoj razini, i to za 1.439 osoba.
Država gubi dvostruko
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je to bilo posve očekivano, unatoč proklamiranih antirecesijskim mjerama.
"Sve više tvrtki pod pritiskom recesije i restrukturiranja već mjesecima ne zapošljava, a sad više i ne produljuje ugovore o radu na određeno vrijeme, što znači pojačan priljev novonezaposlenih na burzu rada", rekao je Novotny.
Posebno je zabrinjavajuće što je vjerojatno porasla siva ekonomija, odnosno dio ljudi vjerojatno na Jadranu radi na crno, a istodobno prima naknadu za nezaposlene, čime država gubi dvostruko – isplaćuje naknade za nezaposlene i pritom gubi novac od poreza i doprinosa.
Novi nameti
"Rad na crno objašnjava zašto je na mjesečnoj razini došlo do rasta nezaposlenih unatoč tome što se trebalo dogoditi suprotno", smatra Novotny te drži da će viša stopa PDV-a i krizni porez dodatno potaknuti rast sive ekonomije.
On također smatra da se negativni trendovi na hrvatskom tržištu rada, unatoč rastu BDP-a u inozemstvu, neće tako skoro zaustaviti. "U tim je državama došlo do preokreta zahvaljujući snažnoj intervenciji države u poticanju domaće potrošnje. Hrvatska za takvo što nema mogućnosti."
Hrvatska je iscrpila mogućnost financiranja potražnje jer banke sve manje građanima odobravaju kredite, što pojačava pad potražnje, a slabija potražnja gasi radna mjesta. Oporavak bi mogao započeti tek kada se Hrvatskoj opet otvore povoljniji krediti za financiranje domaće potrošnje.
Ipak, Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra kako nije dobro da Hrvatska opet bude u mogućnosti kreditima financirati potrošnju.
Paradoks tržišta rada
"Bez obzira na to što nam je BDP prijašnjih godina rastao najviše zahvaljujući potrošnji, imamo li pravo zaduživati buduće generacije", pita Bejaković. On poručuje da je došlo vrijeme kada svatko u Hrvatskoj mora pojačano raditi na vlastitoj konkurentnosti na tržištu rada te podsjeća na paradoks, jer dio radne snage ne može puniti slobodna radna mjesta jer za njih nije kvalificiran.
"Unatoč velikoj krizi i nezaposlenosti, i dalje netko radi i zapošljava. Štoviše, poslodavci se žale da ne mogu naći radnu snagu za neka zanimanja", dodaje Bejaković.
Država mora intervenirati
Međutim, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever ne slaže se s Bejakovićem u vezi zaduživanja radi poticanja zapošljavanja.
"Doista smo visoko zaduženi, ali ako ništa ne učinimo i dalje ćemo imati visoku zaduženost u kombinaciji sa nezaposlenošću. Stoga smatram da država, i po cijenu novog zaduživanja u inozemstvu, mora intervenirati kako bi potaknula gospodarstvo i samim time rast zaposlenosti", smatra Sever.
Kao jednu od mjera traži i smanjivanje obvezne pričuve Hrvatske narodne banke komercijalnim bankama, koje bi time imale više novca na raspolaganju i mogle bi ga ponovno plasirati u obliku kredita. Jesen bi u Hrvatskoj mogla donijeti još veći porast nezaposlenosti ako država hitno ne reagira mjerama kojima bi to barem usporila. (V. K.)
Izvor:
business.hr
