HUP upozorava da su potpore manje od onih koje su zajednički tražili poslodavci i sindikati
Prema procjenama Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), ukupno je 1000 tvrtki uvelo skraćeni radni tjedan, pa je tom mjerom obuhvaćeno između 15 i 20 tisuća radnika. Za provedbu Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta do kraja godine bit će potrebno između 100 i 120 milijuna kuna.
Međutim, tvrtke koje su u svrhu spašavanja radnih mjesta skratile radni tjedan, nalaze se pred gomilom nepoznanica i nedoumica – mogu li zatražiti subvencije od države?
Pravo na državnu potporu ostvaruje tvrtka koja radni tjedan sa 40, skrati na 32 sata. Ona, sukladno novom zakonu, može iznositi najviše 20 posto ukupnog iznosa doprinosa prije skraćivanja radnog vremena, te 10 posto razlike između plaće radnika umanjene za poreze i doprinose prije skraćenja radnog vremena i nakon toga. Ako radnik uzdržava dijete, pravo na potporu raste sa 10 na 13 posto.
Program očuvanja radnih mjesta
No, da bi tvrtka ostvarila pravo na državnu potporu, mora dokazati da u 2007. nije poslovala s gubitkom te da je gubitak u njezinu poslovanju nastao u drugoj polovici prošle ili prvoj polovici ove godine, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Također, tvrtka mora izraditi program za očuvanje radnih mjesta u uvjetima skraćenog radnog tjedna, a ne smije imati niti nepodmirenih obveza za doprinose. Upravo je to jedan od glavnih razloga slabog interesa poduzetnika za ovom državnom potporom.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju i da su potpore koje država nudi manje od onih koje su prije zajednički tražili poslodavci i sindikalci. Ipak, u HUP-u ističu kako je najveća mana ove Vladine mjere to što dolazi prekasno, znatno nakon što su je druge zemlje u okruženju već primijenile. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
