Slovenija i Hrvatska su po poreznim davanjima pretekle čak i Dansku, koja ima porez od čak 62,3 posto
Ako se postojećim porezima na dohodak i socijalnim davanjima za zaposlenike koji zarađuju do 100.000 dolara, pribroji i novi "krizni" porez od 4 posto, Hrvatska ima najveća porezna davanja na svijetu (57,5 posto) u 2009. godini.
Zaključak je to istraživanja revizorske kuće KPMG International, koje je od 2003. do 2009. provođeno u 86 zemalja, s pregledom trendova stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja.
Međutim, Paul Suchar, partner u Odjelu poslovnog savjetovanja KPMG-a u Hrvatskoj, napominje kako je istraživanje zaključeno prije 1. kolovoza 2009., pa u ukupnoj stopi od 53.5 posto za Hrvatsku nije uključen novouvedeni porez na plaće.
Socijalna davanja u Danskoj 0,2 posto
Ukupna stopa za Hrvatsku uključuje stopu poreza na dohodak od 34 posto i stopu socijalnih davanja od 19,5 posto, što nas svrstava na drugo mjesto. Najveća porezna davanja su u Sloveniji čija ukupna stopa iznosi 54,9 posto, dok se na trećem mjestu nalazi Mađarska sa 48,1 posto, pokazuje KPMG-ova studija.
Zanimljivo je pak, kako su Slovenija i Hrvatska po poreznim davanjima pretekle čak i Dansku, i to prvenstveno zbog socijalnih davanja koja u Danskoj iznose tek 0,2 posto, iako stopa poreza na osobni dohodak iznosi čak 62,3 posto.
Inače, državljani Europske unije plaćaju najviši porez na dohodak, koji u 2009. iznosi prosječno 36 posto. Globalno gledajući, najviša prosječna stopa poreza na dohodak u 2009. iznosi 28,9 posto, što je tek za 0,3 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Ipak, trend pada najviših stopa poreza koji je globalno bio prisutan posljednjih sedam godina, mogao bi napokon završiti, i to zbog toga što su se mnoge zemlje suočile s poteškoćama u punjenju proračuna.
Utjecaj na mobilnost
Ta bi promjena pak, mogla imati utjecaj na programe međunarodnog zapošljavanja radnika i buduće globalne trendove u mobilnosti radne snage, glavni je zaključak KPMG-eve studije.
"U trenutnom ekonomskom okruženju gdje se vlade suočavaju sa povećanim deficitima budžeta te trebaju pronaći sredstva za različite programe ekonomskih poticaja, postaje jasno da se neke vlade okreću prema onima koji najviše zarađuju kako bi povećale porezne prihode", izjavila je Rosheen Garnon, voditeljica globalnog International Executive Services odjela, te partnerica tvrtke KPMG u Australiji.
Komentirajući Hrvatski plasman, nakon što se pribroji "krizni" porez, Paul Suchar je naglasio da, uzimajući u obzir tako visoku poreznu obvezu, ne iznenađuje činjenica da su porezni obveznici u Hrvatskoj vrlo kreativni u svojem poreznom planiranju. (V. K.)
Izvor:
KPMG
