Zbog uvođenja poreza na plaće, pad BDP-a će vjerojatno biti i veći od 5 posto, smatra Zdeslav Šantić iz RBA
Od mogućeg oporavka u eurozoni prvo će profitirati izvozno orijentirane zemlje srednje i jugoistočne Europe, a Hrvatska nije među njima. Naš se rast prije svega temelji na domaćoj potrošnji, a na nju će zasigurno loše djelovati smanjenje dohotka izazvano uvođenjem kriznog poreza i rasta PDV-a, ocjenjuje analitičar Raiffeisen banke Zdeslav Šantić, komentirajući prognoze o izlasku eurozone iz recesije.
Šantić smatra da će se kod nas negativni pritisci na BDP, uslijed pada dohotka građana, nastaviti i tijekom prvog polugodišta iduće godine, a od mogućeg rasta BDP-a u eurozoni Hrvatska bi mogla profitirati tek početkom iduće turističke sezone jer se naš izvoz najviše temelji na turizmu, piše Aneli Dragojević Mijatović u Novom listu.
Prihod važniji od broja noćenja
Iako je RBA za 2009. prvo predviđala pad BDP-a od 4,5 posto, Šantić veli da će zbog uvođenja poreza, pad vjerojatno biti i veći od 5 posto, dok za 2010. očekuje stagnaciju, odnosno rast od nula do 0,2 posto.
Budući da se turistička sezona po broju noćenja pokazala boljom od očekivanog, pad u tim fizičkim pokazateljima trebao bi biti znatno manji i iznositi svega 3 posto. Međutim, upozorava Šantić, ključan je financijski rezultat, odnosno prihod od sezone. Tu će pak, pad ipak biti dvoznamenkast, između 10 i 15 posto, kaže Šantić.
Rizik od "W-recesije"
"Evidentno je da turisti manje troše, a dva tjedna u posezoni ne mogu nadoknaditi turističku rupu iz lipnja i prve polovice srpnja", napominje Šantić, dodajući da se tečaj kune prema euru očekivano kreće iznad 7,30 prema 7,35, ali ove jeseni nas očekuju deprecijacijski pritisci jači nego proteklih godina.
Što se tiče globalnih kretanja, Šantić kaže kako se kraju recesije ne treba previše veseliti, jer još uvijek postoji velika mogućnost za tzv. "W-recesiju" čije je obilježje da nakon jednog velikog pada slijedi i drugi.
Takav scenarij iznio je i poznati američki ekonomist Nouriel Roubini koji je upozorio da bi globalno gospodarstvo dno krize moglo dosegnuti u drugoj polovici godine. (V. K.)
Izvor:
Novi list
