Oni koji bi po svojim primanjima trebali pripadati srednjem sloju, nakon oporezivanja ne zarade niti europski prosjek
Hrvatski se zakonodavac pobrinuo da se najveće porezno opterećenje prebaci na leđa građana koji se po prihodima mogu svrstati u srednji ili viši sloj, budući da se niti jedan drugi prihod ne oporezuje po stopama koje se primjenjuju na rad – 45 posto.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Damir Kuštrak ističe da je to "kažnjavanje svih koji zarađuju od rada. Onemogućuje se stvaranje srednjeg sloja, koji je zaslužio veće plaće. To su inženjeri, stručnjaci različitih profila, ne samo visoke stručne spreme, nego širi sloj kvalificiranih ljudi."
Skupa radna snaga
S golemih 45 posto naime, oporezuju se plaće iznad 22.400 kuna bruto, što je još ozbiljno ispod europske prosječne plaće. Preračunato u europski neto i opterećeno prirezom, doseže nešto više od 1600 eura. Na plaće od 8000 do 22.400 kuna, porez na dohodak malo je niži i iznosi 35 posto, piše Večernji list.
"Čak i bez harača, ulaganja su onemogućena. Tko će investirati u zemlju u kojoj je stručna radna snaga tako besmisleno skupa", retorički pita Kuštrak.
Ironija je što ta "skupa radna snaga" u konačnici ne dobije ni polovicu iznosa koji je isplatio poslodavac, a Kuštrak dodatno upozorava da se time neposredno onemogućuje razvoj, ne samo privatnog nego i javnog sektora.
Prema ministru porez samo 9 posto
Ministar financija Ivan Šuker, iako svjestan da se stručna javnost složila s tezom kako se dohodak izuzetno agresivno oporezuje, tvrdi, pak, da je vrlo malo građana opterećeno visokim porezom na dohodak.
"Nije mi jasno otkud ideja da je porez takav na sve plaće? Sindikati traže još jače oporezivanje visokih plaća", poručio je ministar te tvrdi kako je opterećenje poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj relativno nisko i iznosi između 10 i 11 posto, a isključi li se prirez, oko devet posto.
Na svaku kunu 63 posto
Međutim, činjenica je da se oporezivanje dohotka od rada u Hrvatskoj ne bi moglo nazvati agresivnim kad bi svi imali plaće do šest ili osam tisuća kuna. Međutim, što kad bi zarađivali kao u zapadnoj Europi, posve prosječnih tri tisuće eura?
"Onda bi svaka dodatna kuna bila opterećena s 63 posto", objašnjava Dražen Ninčević iz Delloitea koji upozorava da rad najgore prolazi u Hrvatskoj. Bogataši koji primjerice spekuliraju nekretninama ili kapitalom, kaže, prolaze daleko bolje što se tiče poreza.
Da su porezna opterećenja prevelika, smatra i ekonomski stručnjak dr. Ante Babić, kojemu se čini da je u ovakvom okruženju najisplativije dokoličariti. Babić za usporedbu ističe kako su pod Franjom Tahijem nameti ukupno iznosili 30 posto, dok smo u današnje vrijeme suočeni s 55 posto poreznog opterećenja. Kada bi danas porezno opterećenje iznosilo 30 posto, stotinjak tisuća onih koji rade na crno, prešli bi u legalnu statistiku, a poduzetnici bi mogli otvoriti još 50.000 radnih mjesta, naglasio je Babić. (V. K.)
Izvor:
Večernji list