Zbog krize 39 posto poslodavaca smanjilo financijska izdvajanja, a 23 posto potpuno zamrznulo edukacije za zaposlenike
Samo 9 posto posloprimaca smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo "odličnu" osnovu za bavljenje njihovom profesijom, dok ih 31 posto smatra da im je obrazovanje dalo "vrlo dobru", a 13 posto "dobru" osnovu znanja za posao koji obavljaju.
Pokazuju to rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije u RH koje je, za potrebe EduCentra, a pod pokroviteljstvom Agencije za obrazovanje odraslih, proveo MojPosao.
Istraživanje je pokazalo da cjeloživotno obrazovanje poprima sve veći značaj u društvu, pa je tako 73 posto posloprimaca do sada već pohađalo neki program profesionalne edukacije. Većina njih (68 posto) ističe da im je edukacije dodatno koristila u njihovom radu, dok 26 posto ispitanika nije bilo zadovoljno sa svim programima koje su pohađali.
Tek rijetki ulažu prekomjerno
Iako najčešće upisuju tečajeve stranih jezika i programe naprednih informatičkih vještina, poslodavci upozoravaju da bi zaposlenicima više koristili programi usavršavanja komunikacijskih i prezentacijskih vještina te specijaliziranih prodajnih vještina.
Posloprimci i poslodavci također imaju različita mišljenja kada je u pitanju dužina trajanja edukacije. Dok posloprimci preferiraju mjesečne i dvomjesečne (31 posto) te semestralne programe (34 posto), poslodavci smatraju kako su za kvalitetnu edukaciju najbolji jednodnevni i višednevni programi edukacija (70 posto ih daje prednost tom modelu edukacije). Zanimljivo je da programe dužeg trajanja uglavnom ne preferiraju ni posloprimci ni poslodavci.
Profesionalnu edukaciju za svoje zaposlenike osigurava čak 51 posto ispitanih poslodavaca, iako je njih 49 posto priznalo da ne ulažu dovoljno u edukaciju zaposlenika. Istovremeno, 23 posto poslodavaca je izjavilo da uopće ne ulažu u edukaciju svojih zaposlenika iako bi im edukacija bila potrebna.
S druge strane, 56 posto zaposlenika je izjavilo da poslodavac uopće ne ulaže u njihovu edukaciju iako im je ona potrebna, dok gotovo trećina zaposlenika smatra kako njihov poslodavac ulaže dovoljno u edukaciju. Samo je 4 posto zaposlenika i 6 posto poslodavaca istaknulo da njihova tvrtka za edukaciju izdvaja i više nego li je potrebno.
Najčešće od 500 do 1000 kuna
Većina poslodavaca ističe da zbog nedostatka vremena zaposlenika, ali i financijskih sredstava nemaju mogućnosti ulagati u obrazovanje zaposlenika onoliko koliko bi htjeli, dok ih se 54 posto požalilo na sustav koji ne prepoznaje potrebe tržišta, pa ne mogu niti pronaći odgovarajuću edukciju.
Gotovo trećina poslodavaca mjesečno je u prosjeku za edukaciju izdvajala do 500 kuna, dok je 20 posto poslodavaca izdvajalo između dvije i pet tisuća kuna mjesečno. U edukaciju zaposlenika, više od 10.000 kuna mjesečno ulagalo je tek 13 posto poslodavaca, a gotovo jednaki omjeri vidljivi su i po pitanju budućih investicija.
Slično razmišljaju i posloprimci, iako bi nešto više njih (40 posto) za edukaciju mjesečno bilo spremno uložiti između 500 i 1000 kuna. Manje od trećine mjesečno bi izdvojilo do 500 kuna, a tek devet posto njih između dvije i pet tisuća kuna mjesečno. Međutim, priznaju, spremni bi bili ulagati i više kada bi poslodavac participirao u plaćanju edukacije. Čak 31 posto posloprimaca sudjelovalo bi u trošku svoje profesionalne edukacije s polovicom iznosa, kada bi poslodavac platio ostatak.
Gotovo polovica poslodavaca vjeruje da bi financijskom participacijom u trošku profesionalne edukacije zaposlenici bili više motivirani za njeno pohađanje, a 31 posto ih smatra da bi zaposlenici trebali participirati sa 30 posto, odnosno 50 posto, što smatra 22 posto poslodavaca.
Ipak, zbog gospodarske krize 39 posto poslodavca je smanjilo financijska izdvajanja za edukacije, a trećina poslodavaca svojim zaposlenicima omogućuje edukacije u jednakoj mjeri kao i prije gospodarske krize. Više od petine (23 posto) poslodavaca je zbog krize potpuno zamrznulo edukacije za zaposlenike.
S druge strane, tek je 17 posto zaposlenika istaknulo da im poslodavac omogućava jednaku edukaciju kao i prije krize, dok su ostali u većoj ili manjoj mjeri postali žrtve smanjenog budžeta za edukaciju zaposlenika.
Više informacija i download cijelog istraživanja pronađite ovdje! (V. K.)
