Kod svih obveza ugovorenih u neto iznosu, isplatitelj sve rizike javnih davanja preuzima na sebe
Nakon što se saznalo da profesije koje samostalno obavljaju djelatnost, poput obrtnika u sustavu poreza na dohodak, liječnika, stomatologa, javnih bilježnika i odvjetnika, nemaju obvezu plaćati krizni porez, premijerka Jadranka Kosor najavila je novi zakon kojim se krizni porez širi.
"Kad smo uvodili poseban porez, imali smo dva cilja, zaštititi socijalno ugrožene i, koliko je god moguće, rasporediti teret krize. U skladu s tim, najavljujem u idućih desetak dana donošenje novog propisa koji će obuhvatiti i druge skupine", poručila je Kosor.
Međutim, takav je potez u stručnim krugovima naišao na podijeljena mišljenja, pišu Mirela Klanac i Suzana Varošanec u Poslovnom dnevniku.
Nepravda ostaje
Marija Zuber, savjetnica u stručnom časopisu "Računovodstvo i financije", smatra da će novi propis tek djelomično umanjiti stupanj nepravde uvedene 1. kolovoza zakonom o posebnom porezu.
"Problem je što zakon o kriznom porezu ostaje nepravedan jer se porez ne plaća prema ekonomskoj snazi, i to ga čini neustavnim", kaže Zuber, dodajući da je zakon i u tehničkom i u provedbenom smislu pun manjkavosti te svakodnevno otvara nova pitanja.
Vlada odredila limit
Vlado Brkanić, glavni urednik "Računovodstva, revizije i financija", pak smatra da će novi Vladin potez održati krizni porez u primjeni, iako će Vlada i tada imati poteškoća. Ponajprije se to odnosi na pitanje prije ugovorenih neto primitaka ili neto plaća, zbog toga što krizni porez u tim slučajevima plaćaju poslodavci, odnosno državne tvrtke i tijela.
Naime, kod svih obveza ugovorenih u neto iznosu vrijedi načelo da isplatitelj sve rizike javnih davanja preuzima na sebe, upozoravaju i Brkanić i Zuber.
"Kako je Vlada u srpnju limitirala plaće direktora državnih tvrtki na neto iznos od 16.944 kune, za njih će po tom načelu krizni porez platiti poslodavci, tj. državne tvrtke. Tako teret neće snositi direktori kao što je to slučaj kod ostalih zaposlenika", kaže Brkanić.
Rizik od gubitaka
Iako nije riječ o značajnim svotama jer se odnosi na ograničen broj poreznih obveznika, Zuber smatra da je ovo pitanje veliki test za Vladu. Budući da je ograničenje uvedeno srpanjskom odlukom Vlade, a krizni porez stupio na snagu u kolovozu, Zuber rješenje vidi u umanjenju limita za plaće za iznos kriznog poreza što bi značilo novo rezanje plaća tih direktora na najviše 16.266 kuna.
Širi problem od toga je, upozoravaju i Zuber i Brkanić, to što su pri donošenju zakona zanemareni neto primici u nizu kolektivnih ugovora javnog i državnog sektora, koji su dogovoreni prije nego li je krizni porez stupio na snagu. Riječ je o naknadama, potporama i otpremninama propisanim u neto iznosima.
Tako su, kaže Zuber, u kolektivnim ugovorima za državni i javni sektor propisane svote koje su veće od neoporezivnih iznosa i odnose se na prava zaposlenih na jubilarne nagrade, otpremnine, solidarne pomoći, a katkad se tiču i naknade troška prijevoza i dnevnica. Budu li zaposlenici inzistirali na ugovorenim iznosima, Vlada bi se mogla suočiti s povećanjem rashoda. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
