Najvećem dijelu budućih doktora znanosti studij plaća poslodavac, no sve ih više i samostalno pokriva troškove
Doktorat znanosti danas se stječe s prosječno 40 godina starosti, ali žene u prosjeku doktoriraju nešto ranije od muškaraca (39 u odnosu na 41 godinu starosti). Iako se donedavno doktorat stjecao s prosječno 37 godina, u odnosu na 2001. godinu, broj novih doktora znanosti danas je udvostručen.
Naime, dok je prije osam godina doktorat godišnje branilo oko 250 kandidata, novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore o 494 doktora znanosti u prošloj godini. Istovremeno, posljednji podaci pokazuju da je među njima nezaposlenih tek 0,5 posto, piše Mirela Lilek u Vjesniku.
Biomedicina i zdravstvo najčešći
U stjecanju doktorata nekoliko su godina već prisutni novi trendovi. Primjerice, dok je 2005. godine najveći broj doktorskih disertacija bio iz područja prirodnih znanosti (oko 22 posto), danas ih je najviše iz područja biomedicine i zdravstva (25 posto). Zatim slijedi područje društvenih (oko 20 posto) te prirodnih znanosti (oko 18 posto), dok je područje tehničkih znanosti kroz tri godine palo s drugog mjesta na četvrto. Kao i ranije, najmanje je disertacija iz područja biotehničkih znanosti.
No, statistike pokazuju i promjene načina financiranja, pa je 2005. godine troškove doktorskog studija za čak 41 doktora znanosti pokrilo Ministarstvo znanosti, dok danas ono pokriva troškove za otprilike 33 posto budućih doktora.
Većina radi u obrazovanju
Najvećem broju budućih doktora znanosti studij danas plaća poslodavac (38 posto), no sve ih više i samostalno pokriva troškove studija.
Naime, u 2005. godini 23 posto ih je samostalno platilo studij, dok danas troškove doktorskog studija samostalno snosi 28 posto polaznika.
Inače, najveći broj doktora znanosti, više od 52 posto, zaposlen je u obrazovanju, a potom u zdravstvu i socijalnoj skrbi (19 posto). U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 17 posto. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
