Odbijanjem rasprave na GSV-u, sindikati neizravno blokirali pregovore o zatvaranju Poglavlja 19.
Nakon što su deblokade pregovora o ulasku u EU, sindikati su u utorak, odbivši raspravu na GSV-u, ponovno "blokirali" pregovore o izmjenama Zakona o radu (ZOR), koje su uvjet za zatvaranje Poglavlja 19. o području socijalne politike i zapošljavanja.
To su učinili, ističu, zato jer bi bili nadglasani od Vlade i poslodavaca, a ne žele da u saborsku proceduru ode Konačni prijedlog izmjena ZOR-a u kojemu Vlada nije prihvatila njihove zahtjeve o ograničavanju rada na određeno vrijeme i preraspodjeli radnog vremena, piše Ljubinka Marković u Vjesniku.
Povjerenje u suradnju
Iako Vlada može, kao u slučaju kriznog poreza, zaobići GSV i izravno poslati izmjene ZOR-a u Sabor, sindikati vjeruju da si Vlada neće dopustiti da izmjene radničkog zakona krenu u proceduru bez rasprave na GSV-u.
"Vlada u Konačnom prijedlogu izmjene ZOR-a ide na ruku poslodavaca, a mi je hoćemo prisiliti na izmjene u korist radnika. Zbog toga je pet središnjica u utorak poslalo premijerki očitovanje sindikata o predloženim izmjenama i tražimo hitan sastanak s Jadrankom Kosor. Ako se ne dogovorimo o spornim pitanjima, izmjene ZOR-a bit će prvi razlog za veliki prosvjed svih sindikata potkraj listopada", poručila je Ana Knežević, čelnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Dok je Vlada u izmjenama ZOR-a ostala na sadašnjem rješenju, po kojemu se rad na određeno vrijeme ograničava na tri godine, sindikati inzistiraju da se takav rad ograniči na jednu, a pristali bi i na dvije godine, te da radnik u tom vremenu može dobiti najviše dva ugovora o radu na određeno vrijeme.
Također, sindikati traže da se uzastopnim ugovorima smatra svaki ugovor o radu na određeno bez obzira na to odnosi li se na iste ili različite poslove, jer bi se tako spriječila zloupotreba rada na određeno.
Svima 24 dana godišnjeg
Za sindikate je sporna i odredba o preraspodjeli radnog vremena, po kojoj, kako predlaže Vlada, radnik može tjedno raditi dulje od 48 sati (40 sati plus osam prekovremenih), i to do 60 sati tjedno ako radnik na to pismeno pristane. Sindikati pak traže da radnik može raditi dulje samo ako je to regulirano kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća.
"Naime, u našim će uvjetima svaki radnik, u strahu od otkaza, potpisati dulji rad, ali će i u vrijeme kada bi trebao raditi kraće, stalno raditi 60 sati, a višak odrađenih sati neće mu biti plaćen kao prekovremeni rad. Taj je problem posebno izražen u poljoprivredi, turizmu, građevinarstvu i trgovini, gdje se u sezoni radi dulje, ali se radnike tjera da tako rade cijelu godinu", upozorava Ana Knežević.
Potrebno je podsjetiti kako se izmjenama ZOR-a, prema standardima EU, minimalno trajanje godišnjeg odmora povećava s 18 dana na četiri tjedna (20 ili 24 dana ovisno o tome radi li se pet ili šest dana u tjednu). Za Anu Knežević dvojbeno je pak što je Vlada u ovom slučaju broj dana godišnjeg odmora za osobe s invaliditetom također ograničila na 24, a nije povećala niti broj dana godišnjeg odmora za maloljetnike. (V. K.)
Izvor: Vjesnik
