Samo u Ministarstvu gospodarstva svaki treći zaposlenik ima funkciju šefa
U Ministarstvu gospodarstva, rada i slobodnog poduzetništva radi 330 zaposlenih, a čak 100 ih ima funkciju nekakvog šefa. U tom ministarstvu postoji 10 uprava, 36 odjela, 48 odsjeka, 2 pododsjeka..., ukupno 100 tzv. ustrojstvenih jedinica.
No, problem "puno rukovoditelja, malo izvršitelja" još je veći ako se ima u vidu činjenica da sva radna mjesta nisu popunjena, a razlog tome je dijelom i u teškom pronalasku primjerenih kadrova. Samo u Ministarstvu koje je nedavno preuzeo Đuro Popijač, zaposleno je gotovo 100 ljudi manje nego što stoji u Pravilniku, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Motivacija za ostanak
Iako se rasprava o reformi državne uprave uglavnom svela na problem viška ljudi, studija koju je izradio Institut za međunarodne odnose (IMO), a obuhvaća 8 ministarstava, 3 državne institucije i županijske urede, pokazuje da je priča znatno složenija. Primjerice, način na koji je ustrojena većina institucija stvara brojne teškoće: "povećava troškove funkcija, dijeli se rukovodna odgovornost, nepotrebno se povećava vrijeme koordinacije te usporava i poskupljuje razvoj funkcija".
U slučaju Ministarstva gospodarstva, studija preporuča da se "najmanje prepolovi broj ustrojstvenih jedinica". Kada bi se ukinula radna mjesta za 50 rukovoditelja, to bi donijelo godišnju uštedu od 1,5 milijuna kuna, a ako bi produktivnost porasla za 10 posto, ubuduće bi trebalo 33 djelatnika manje, te bi se ostvarila ušteda od 3,3 milijuna godišnje.
Gomilanje broja rukovoditelja, moglo bi se pak protumačiti kako "motivacijska mjera", budući da im se imenovanjem povećava plaća te se na taj način potiče njihov ostanak u državnoj upravi. No, rezultat toga su potpuno neprimjerena organizacija, slaba kvaliteta rada i relativno visok trošak. Način organizacije koju savjetuje studija IMO-a, ne bi zaposlene nagrađivala samo dodjelom funkcija, već bi osigurala poticajno okruženje i bolju učinkovitost.
Zakon o plaćama
Vlada je, odnosno Središnji državni ured za upravu (SDUU), još u srpnju 2006. naručio od IMO-a projekt “Funkcionalno preispitivanje i pomoć restrukturiranju tijela državne uprave i njihovih pomoćnih agencija u Hrvatskoj”. Iako je projekt završen još u studenom prošle godine, rezultati su samo spremljeni u ladicu.
Studija naime preporuča da bi Vladi, ako se pak odluči na reformu državne uprave, za taj posao trebale tri do četiri godine. U tom bi slučaju ministarstva trebala biti manje organizacije s visokoobrazovanim službenicima, za čiju je motivaciju neophodno donijeti zakon o plaćama državnih službenika, s poticajnim sustavom nagrađivanja.
Ipak, rad za državu i dalje je iznimno privlačan. Iako je posljednje istraživanje Instituta "Ivo Pilar" pokazalo da se više od 80 posto građana želi zaposliti u državnoj službi, državnim poduzećima i političkim organizacijama, država očito ne zna kako iskoristiti takvo raspoloženje radne snage i pronaći primjerene visokoobrazovane kadrove. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
