Banka upozorava kako treba imati na umu da kriza ima za posljedicu stvaranje potpuno izmijenjenog okruženja za financije i rast u idućih 10 godina.
S nestankom fiskalnih poticaja, u drugoj polovici ove godine usporit će i globalni ekonomski rast, smatra Svjetska banka. Pritom ističe da će financijska tržišta i dalje biti turbulentna, a privatna potrošnja usporena uslijed visoke nezaposlenosti.
"Na žalost, iz ovako duboke i bolne krize ne možemo očekivati oporavak preko noći jer će trebati godine za ponovnu izgradnju ekonomija i radnih mjesta", kazao je Justin Lin, glavni ekonomist Banke, u najnovijim Globalnim ekonomskim izgledima za 2010., piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Premda je najgore možda i prošlo, Banka upozorava kako treba imati na umu da kriza ima za posljedicu stvaranje potpuno izmijenjenog okruženja za financije i rast u idućih 10 godina. Stoga oporavak ostaje krhak.
Oporavak u dvije brzine
Globalni BDP, koji je lani pao 2,2 posto, ove bi godine trebao porasti za 2,7 posto, a u 2011. za 3,2 posto. Istodobno, obujam svjetske trgovine, nakon prošlogodišnjeg snažnog pada za 14,4 posto, ove i iduće godine trebao bi porasti za 4,3 i 6,2 posto.
No, oporavak će se odvijati u dvije brzine. Zemlje u razvoju, ponajprije u Aziji, trebale bi zabilježiti rast od 5,2 posto dok će bogate zemlje imati skromnih 1,8 posto. U zemljama istočne Europe koje su bile najteže pogođene krizom oporavak će posebno biti prigušen. Razlog tome je slabašna potrošnja uslijed visoke nezaposlenost, viših poreza i nižih plaća, kao i skromna inozemna ulaganja.
Daljnji rast siromaštva
"S obzirom na prezadužen privatni sektor regije, slabost bankovnog sektora i zaduženost kućanstava, oporavak osobne potrošnje bit će i dalje slab", napominje se u izvješću. Istodobno, rast izvoza kočit će skromna potražnja iz Zapadne Europe, glavnog trgovinskog partnera regije. Stoga se u Istočnoj Europi ove godine očekuje rast od 1,3 posto, a u idućoj nešto brži od 3,5 posto.
Dugotrajan i spor oporavak značit će daljnji rast siromaštva. U 2010. godini Svjetska banka očekuje da će novih 64 milijuna ljudi pasti u ekstremno siromaštvo, odnosno živjet će s manje od 1,25 dolara dnevno, ističući kako se njihov broj ne bi u tim razmjerima povećao da nije došlo do krize. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
