Donošenje zakona bez sudjelovanja sindikata, moglo bi izazvati međunarodni skandal
Vlada priprema zakon o sindikatima kojim bi se propisala reprezentativnost sindikata na nacionalnoj razini, ali i reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje. Sindikati su pak za sada o tome tek obaviješteni, no ne znaju na koji način Vlada namjerava urediti ovo pitanje.
S njima će se naime razgovarati, tek nakon što Ured za socijalno partnerstvo dobije očitovanje Međunarodne organizacije rada (MOR) na prijedlog utvrđivanja sindikalne reprezentativnosti. Ako bi Vlada pak, bez sudjelovanja sindikata donijela zakon koji regulira njihov rad, to bi moglo izazvati međunarodni skandal jer se izvršna vlast ne bi smjela miješati u pitanje organizacije rada jednog od socijalnih partnera, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Reorganizacija centrala
Toga je svjestan i Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo, koji očekuje da će očitovanje MOR-a stići za dva tjedna, nakon čega će se razgovarati sa sindikatima. Prije no što to očitovanje stigne, Begović ne želi govoriti o kriterijima na osnovu kojih bi se utvrđivala reprezentativnost sindikata, o čemu će ovisiti koje sindikalne centrale mogu biti zastupljene u nacionalnim tijelima, ali i koji sindikati mogu sudjelovati u pregovaračkim odborima.
"Pitanje reprezentativnosti sindikata u zemlji treba riješiti. Nije to pitanje vezano samo uz broj članova, već i organizaciju, kadrovske kapacitete", kaže Begović. On naglašava kako se zasigurno sve sindikalne centrale neće moći uklopiti u predviđena rješenja, pa će se neke trebati reorganizirati, a smatra kako će ovaj zakon pospješiti sindikalno okrupnjivanje. "Nije namjera nikoga eliminirati sa sindikalne scene", napominje Begović ističući kako je reorganizacija sindikata potrebna.
O imovini pregovaraju već dva desetljeća
Sastavljanje zakona o sindikatima, Vlada je preuzela u svoje ruke nakon što se sindikalne središnjice proteklih godina nisu uspjele međusobno dogovoriti o kriterijima reprezentativnosti. Iako su u međusindikalnom dogovoru, na zahtjev sindikata, u dva navrata čak pokušali posredovati i predstavnici MOR-a, taj je posao bio bezuspješan.
Podsjetimo, međusindikalni razgovori o utvrđivanju reprezentativnosti započeli su prije gotovo četiri godine. U jednom trenutku većina se sindikata složila kako bi sindikalna centrala, da bi bila reprezentativna, trebala okupljati 50.000 članova umjesto sadašnjih 15 tisuća. No, takvo rješenje ne odgovara HUS-u i URSH-u koji u tom slučaju ne bi bili reprezentativni.
Naime, prema zadnjem prebrojavanju sindikalnih centrala HUS je imao nešto više od 41,5 tisuća članova, dok je u URSH-u bilo nešto više od 23,7 tisuća članova. Stoga je HUS u međusindikalnim razgovorima predlagao da se reprezentativnost utvrdi na 30.000 članova, što nije prošlo.
Kriteriji reprezentativnosti, osim zastupljenosti sindikata u tripartitnim tijelima i pregovaračkim odborima, bili bi važni i za raspodjelu sindikalne imovine. No, s obzirom da sindikati o imovini neuspješno razgovaraju gotovo dva desetljeća, a o kriterijima reprezentativnosti četiri godine, očito je da će sami teško postići dogovor. (V. K.)
Izvor: Novi list
