HUP smatra da zbog plaćene pauze za topli obrok, radni tjedan ne traje 40 već 37,5 sati
Premijerka Jadranka Kosor najavila je da kreće u nove izmjene Zakona o radu, kako bi poduzetnicima olakšala otvaranje radnih mjesta. Već sama ta najava sugerira da bi država mogla uvažiti neke od dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca. Međutim, Ana Knežević, predsjednica SSSH, podsjeća da su sindikati izričito tražili da se Vlada ne svrstava ni na jednu stranu.
HUP je već ranije dostavio niz zahtjeva za intervencije u "radnički ustav", a najškakljivije je ukidanje plaćene pauze za topli obrok. Naime, HUP smatra da radni tjedan u Hrvatskoj ne traje 40 već 37,5 sati, i to zbog plaćene polusatne pauze, koju bi maknuli iz zakona. Od ostalih važnijih zahtjeva izdvaja se i prijedlog HUP-a da se radnicima tijekom otkaznog roka zabrani odlazak na bolovanje jer se time izbjegava prekid radnog odnosa, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Otpremnina nakon 4 godine rada
"Poslodavci su naveli 17 razloga zbog kojih radnicima ne mogu dati otkaz te traže da se oni promijene. Dosad smo se sastali dva puta i iznijeli međusobne prijedloge za promjene", navodi Ana Knežević, koja kaže da sindikati ne bježe od razgovora o pauzi, ali uz uvjet da se onda otvori i pitanje trajanja radnog tjedna. Također, uzvraćaju HUP-u da neplaćenu pauzu imaju države u kojima je radni tjedan bitno kraći od hrvatskoga.
Osim toga, poslodavci predlažu i da se iznos otpremnina te duljina otkaznog roka, uklone iz zakona i reguliraju kolektivnim ugovorima, što zapravo znači da bi velik dio privatnog sektora bio oslobođen obveze plaćanja otpremnina i davanja otkaznog roka. Ako bi se pak, ta prava zadržala u zakonu, predlažu da radnici pravo na otpremninu stječu nakon četiri godine uzastopnog rada kod poslodavca, a ne nakon dvije kao sada.
8 od 10 zaposleno na određeno
Jedna od spornih tema jest i pitanje rada na određeno vrijeme, što je sindikatima osobito važno. Njihov je prijedlog da se rad na određeno ograniči na jednu, odnosno najviše dvije godine te da se za to vrijeme radniku mogu dati samo dva ugovora. Sada je rad na određeno ograničen na tri godine, no Ana Knežević ističe da je problem u tome što tvrtke produljuju ugovore mjesec po mjesec, pa radnici nemaju ni minimum sigurnosti.
Inače, 8 od 10 novozaposlenih radnika dobiva ugovor na određeno, a poslodavci tvrde da se to događa zbog toga što im je zakon vezao ruke i unio niz ograda kad su u pitanju otkazi stalno zaposlenim radnicima. Ako bi dobili mogućnost fleksibilnijeg otpuštanja, tvrtke bi se lakše odlučile i na nova zapošljavanja.
Predsjednica Vlade pak, rado bi i sa sindikatima i poslodavcima postigla socijalni pakt, ali je zasad izgleda bliže paktu s HUP-om. U Uredu za socijalno partnerstvo se doznaje da bi idući sastanak o promjeni Zakona o radu trebao biti u travnju, kada će obje strane iznijeti svoje inicijative i prijedloge. (V. K.)
Izvor: Večernji list
