Veći problem od Zakona su kolektivni ugovori i 'neskloni' sudovi
Pod pritiskom poslodavaca, premijerka Jadranka Kosor nedavno je najavila izmjene Zakona o radu, vjerujući da će i one pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Kao što su obećali u HUP-u, novi bi zakon trebao osigurati fleksibilnije tržište rada, odnosno "olakšati otpuštanje, ali i novo zapošljavanje".
Taj cilj, međutim, teško će se postići tek izmjenom zakona, koji je ionako usklađen s pravnom stečevinom EU. Mnogo veći problem poslodavcima predstavljaju kolektivni ugovori i "neskloni" sudovi, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
EU: Još dulji otkazni rokovi i veće otpremnine
Zakon o radu prolazio je česte izmjene, a posljednja se dogodila u prosincu kada je obavljena tehnička prilagodba zakonima EU. No, poslodavci s njima nisu bili zadovoljni i najavili su nove inicijative kojima će smanjiti "rigidnost nekih odredbi". Stoga su premijerki nedavno i naveli 17 razloga zbog kojih radnicima nije jednostavno dati otkaz.
Uz ostalo, predlažu da se iznos otpremnina i duljina otkaznog roka uklone iz zakona i reguliraju kolektivnim ugovorima, a ako bi se pak, ta prava zadržala u zakonu, predlažu odredbu prema kojoj se otpremnina stječe nakon četiri godine uzastopnog rada kod poslodavca, a ne nakon dvije, kao sada.
Usporedimo li naše zakonodavstvo s drugim zemljama EU, ne može se reći da ono previše odstupa. U mnogim zemljama otkazni rokovi su još dulji, a otpremnine još izdašnije. Pravi problemi, čini se, leži negdje drugdje. Naime, jedan se poslodavac požalio da radnika ne može premjestiti iz jednog pogona u drugi "jer to brani kolektivni ugovor". Osim toga, otkazni rokovi i otpremnine posebno su definirane upravo kolektivnim ugovorima.
"Zašto poslodavci to potpisuju?"
"Pitanje je zašto poslodavci potpisuju kolektivne ugovore s kojima nisu zadovoljni", kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Prema njegovoj ocjeni, postojeći zakon jest krut i prereguliran, ali mnogi problemi proizlaze iz tumačenja zakonodavstva koje je duboko tradicijski ukorijenjeno.
Tome u prilog govori i ocjena Svjetske banke da su troškovi otpuštanja zaposlenih u Hrvatskoj visoki, među ostalim jer je Zakon o radu podržan granskim kolektivnim ugovorima, a sudovi su jako skloni prema radnicima. U većini slučajeva vraćaju ih na posao jer je teško dokazati da rade loše ili da su višak.
Ipak, to nije bila prepreka da se u krizi otpusti oko 60.000 ljudi. No, ostaje problem da zakon nije jedini razlog rigidnosti. Hrvatska je specifična jer sindikati štite i one koji nisu profesionalni, a poslodavci se rješavaju i vrlo sposobnih. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
