Iako će se otvoriti dodatna radna mjesta, pitanje je koliko su ona kvalitetna i dugoročna
U posljednjih pola godina Hrvatska se odmaknula od dna, smatra Svjetska banka, te najavljuje nastavak pozitivnih trendova koji će ponajprije ovisiti o izvozu i priljevu stranog kapitala.
Također, Banka ostaje pri ranijim, relativno optimističnim procjenama da će hrvatski BDP ove godine rasti 0,5 posto, a sljedeće će ubrzati na 3 posto. Ipak, to je sporije od prosjeka zemalja nove Europe gdje se ove godine očekuje rast od 1,6 posto, a sljedeće 3,6 posto, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
BDP tone brže od zaposlenosti
"Premda dolazi do oporavka svjetskoga gospodarstva, perspektiva za regiju EU10 i Hrvatsku i dalje je neizvjesna. Nezaposlenost i dalje raste, a smanjenje se očekuje tek 2011. godine", rekao je Kasper Richer, glavni autor Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke za zemlje skupine EU10 i Hrvatsku.
Ipak, pozitivnom se ocjenjuje činjenica da je zaposlenost u zemljama regije tonula sporije nego ekonomija. Tako je primjerice u Estoniji BDP pao za 14 posto, a zaposlenost 9 posto, dok je u Hrvatskoj BDP pao za 5,8 posto, a zaposlenost 3,2 posto.
Industrija stradala više od javnog sektora
"Poslodavci su nastojali zadržati kvalitetnu radnu snagu jer su svjesni da će ju, kada prođe kriza, teško vratiti", objasnila je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. To je osobito važno u slučajevima kad su poslodavci ulagali u njezin razvoj.
Premda brojke govore da se u taj trend uklapa i Hrvatska, velike su razlike između privatnog i javnog sektora. Zaposlenost u proizvodnji i hotelijerstvu pala je više od BDP-a, a približno snažan pad zadesio je i građevinarstvo. Istodobno su u sektorima poput obrazovanja i zdravstva otvorena nova radna mjesta.
Ipak, Mađarević-Šujster je najavila povećanje broja otvorenih radnih mjesta u ožujku i travnju, ali i upozorila na problem kvalitete i dugoročnosti tih poslova. Naime, napominje, ako oni koji su ostali bez posla u 2009., duže vrijeme ne uspiju pronaći novo zaposlenje i u konačnici postanu neproduktivni, to predstavlja veliku opasnost za tržište rada.
Osim toga, plaće u industriji stradale su mnoge više nego u javnom sektoru. Te brojke ne idu u prilog riječima Vilima Ribića, predsjednika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je dan ranije ustvrdio da su dosad "jedino javne službe pokazivale solidarnost".
Na razini regije, kako pokazuje izvješće, najteže su prošli muškarci i mladi jer je kriza najteže pogodila građevinarstvo i proizvođačke djelatnosti. To ih čeka i sljedećih nekoliko godina jer će, kako ocjenjuje Svjetska banka, radnici s osnovnim obrazovanjem i malo radnog iskustva teško dolaziti do posla u gotovo svim sektorima.
Reforme su neophodne
Iako se dobro othrvala teškoj krizi i sačuvala financijsku stabilnost, pred Hrvatskom još stoje brojni izazovi, te ubrzanje ekonomskog rasta, ali i očuvanje stabilnosti. Svjetska banka smatra da to neće biti moguće bez ključnih reformi.
"Reformski program seže od racionalizacije potrošnje, povećanja sudjelovanja radne snage na tržištu rada i jačanja višeg obrazovanja i inovacija, do rezanja birokracije te smanjenja troškova poslovanja", istaknuo je voditelj Ureda za Hrvatsku, Andras Horvai. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
