Vjeruje se da je sudbina prve "hrabre" vlade koje provede bolne rezove unaprijed zapečaćenja
Hrvatska je danas u fazi preživljavanja, zemlja živi "na aparatima" i slijedi nam jedna, ako ne baš katastrofalna, onda sigurno bezlična godina koju ćemo u budućnosti nastojati što brže zaboraviti. Tako bi se mogao prikazati zajednički stav vodećih hrvatskih ekonomista, izrečen nakon istupa guvernera HNB-a Željka Rohatinskog na skupu u Opatiji.
Guverner je, naime, na skupu rekao kako nemamo razloga za optimizam i da bismo trebali izvući pouku iz problema u koje je upala Grčka. "Vlada nema ni snage ni motiva da se stvari počnu mijenjati", kritičan je bio Rohatinski.
I domaći i strani analitičari slažu se u jednom – Hrvatsku još ne treba uspoređivati s Grčkom jer hrvatski javni dug zasad još nije probio granice održivoga. To je ujedno i jedina utjeha, budući da su se u nizu razgovora otkrile neke, za Vladu nimalo ugodne činjenice, piše Viktor Vresnik u Jutarnjem listu.
Neznanje nije problem
Sandra Švaljek, direktorica Ekonomskog instituta je naglasila da ne želi govoriti kao članica Vladina ekonomskog savjeta, ali se u načelu slaže sa zaključcima guvernera Rohatinskog, iako nije čula njegov govor u cijelosti. Tužna je činjenica, dodaje Švaljek, da Hrvatska ni u 2010. neće provesti nužne ekonomske reforme.
"Ni ovaj put, kao ni do sada, nije problem u Vladinu neznanju – jer ekonomsku potkovanost mogli su dobiti i od članova savjeta. Problem je u nedostatku političke volje i hrabrosti da se obavi jedan, sigurno neugodan posao", rekla je Švaljek.
Sličnog je mišljenja i analitičar Velimir Šonje. "Ako je guverner bio u istupu strog prema Vladi, to je dobra vijest. Korisno je kada netko čije riječi imaju težinu odluči u javnost izaći s konkretnim brojkama. Rohatinski je to već više puta napravio i nikada nije bilo uzalud", rekao je Šonje.
Sindikati nespremni na ustupke
Ipak, većina bankara očekuje da će Vlada ove godine provesti "neke od potrebnih mjera", ali znatno sporijom dinamikom od poželjne.
"To što očekujemo ni izdaleka nije dovoljno da bi Hrvatska izašla iz krize, ali ipak ne bih rekao da nas nužno čeka godina potpune stagnacije", smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-Alpe-Adria banke. I HAAB-ov tim analitičara, kojem je Stojić na čelu, već je, međutim, revidirao prognoze za ovu godinu, a brojke koje su objavili, uključujući i daljnji pad BDP-a, ne daju nimalo prostora za širenje optimizma.
Svoj "optimizam" pak, Stojić temelji na opatijskom govoru premijerke Jadranke Kosor, koja je tom prigodom najavila da Vlada prilično mnogo očekuje od pregovora sa sindikatima. Međutim, dosad se pokazalo da sindikati, kada je riječ o stečenim povlasticama, baš i nisu spremni na ustupke te da je u Hrvatskoj teško očekivati "socijalni pakt".
Građani očekuju promjene, ali ih ne žele
"Sindikalna prava u Hrvatskoj su ogromna, a sindikati okupljaju znatan broj birača. Kad se to poveže jedno s drugim, nije teško zaključiti da Vlada ima prilično vezane ruke", skeptičan je Stojić. Tu se ujedno pronašla i jedna od točaka na kojoj su se, bez razlike, složili svi sugovornici.
"Teško je zamisliti da će se u Hrvatskoj dogoditi značajan pomak u ekonomiji dok su sve oči uprte u Vladu, a istodobno građani ne žele pristati na nužne promjene", upozorila je Švaljek, ponovivši zapravo tezu koju već godinama slušamo od Katarine Ott, šefice Instituta za javne financije.
Naime, prilično je čvrsto uvjerenje da je sudbina prve vlade koja doista krene u ozbiljno i sustavno reformiranje hrvatske ekonomije unaprijed zapečaćena – ta će vlada izgubiti prve sljedeće izbore, a vjerojatno neće ni preživjeti cijeli mandat. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
