Tek kada bi Vlada, kako je ranije najavljivala, izborila smanjenje dodataka na plaće, koji iznose nekoliko milijardi kuna, razina rashoda ne bi se zadržala nego bi se i smanjila.
Neuspjeh koji je doživjela s rebalansom ovogodišnjeg proračuna Vlada sada pokušava ublažiti najavama promjena u proračunu za 2011. godinu, pa uz ostalo najavljuje "zamrzavanje rashoda na razini iz ove godine". Pritom pojedini članovi Vlade u neformalnim razgovorima ističu da će se samo na plaćama i mirovinama "uštedjeti oko pet milijardi kuna". Oko tri milijarde kuna "uštedjet" će se na plaćama, a dvije milijarde kuna na mirovinama, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Može li 2011. godina doista donijeti tako impozantne rezultate? Iz proračunskih brojki to se ne bi moglo zaključiti. Prema planu proračuna za ovu godinu, ukupni rashodi trebali su biti na razini od 121,5 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna više nego lani, a u 2011. godini projiciran je njihov rast za dostatnih 1,6 milijardi kuna. No, rebalans je donio izmjene pa će rashodi već ove godine porasti na oko 122,4 milijarde kuna. Ako Vlada doista zamrzne rashode, kako najavljuje, to će značiti njihovo smanjenje u odnosu na raniji plan za oko 400 milijuna kuna.
Informacije o "uštedama" od pet milijardi kuna samo na plaćama i mirovinama proizlaze iz neke posve druge računice. U Vladi, očito, polaze od toga da će izbjeći povećanje rashoda od nekoliko milijardi kuna koji bi mogli nametnuti zahtjevi umirovljenika za kompenziranjem odgode indeksacije mirovina, kao i sindikata koji bi mogli aktivirati odgođeno usklađivanje i smanjenje osnovice plaća u javnom sektoru.
No, uvjeravanje sindikata i umirovljenika da odustanu od tih zahtjeva koji predstavljaju potencijalni trošak proračunu teško se mogu nazvati uštedama. Tek kada bi Vlada, kako je ranije najavljivala, izborila smanjenje dodataka na plaće, koji iznose nekoliko milijardi kuna, ili znatnije smanjenje povlaštenih mirovina, razina rashoda ne bi se samo zadržala, nego bi se i smanjila. U tom slučaju moglo bi se govoriti ne samo o uštedama nego i o uspjehu.
S obzirom na to da su ove godine izdaci za plaće rasli oko 200 milijuna kuna i računajući da neće biti novih zapošljavanja, zadržavanje mase plaća na ovogodišnjoj razini ne bi trebao biti osobit posao. Međutim, s mirovinama je situacija malo kompliciranija. Pritisak na mirovinski sustav ove je godine osjetno pojačan jer mnogi nastoje iskoristiti posljednji trenutak i otići u mirovinu prije nego što stupi na snagu kažnjavanje prijevremenog umirovljenja.
S druge strane, manje je zaposlenih, pa su prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje pali oko pet posto. Ministar financija Ivan Šuker stoga je ove godine sve više novca morao prebaciti iz proračuna u HZMO-a da bi se mogle isplaćivati redovne mirovine. Umjesto oko 800 milijuna kuna, koliko je planirano, izdaci za mirovine, kako je odlučeno, porast će za još 356 milijuna kuna.
Kako bi se taj trend zaustavio, premijerka je najavila "radikalne rezove". Ako oni izostanu, posve je jasno da će ukupan iznos za mirovine nastaviti rasti i iduće godine. Za "zamrzavanje" ukupnih rashoda bit će potrebno napraviti uštede negdje drugdje. (A. P.)
Izvor:
