Sve prognoze ekonomista pokazuju da se oporavak hrvatske ekonomije neće dogoditi još najmanje dvije godine, a gotovo da i ne postoji područje u kojem Hrvatska nema ozbiljnih problema.
U situaciji kada pojedini analitičari procjenjuju da će BDP do kraja godine pasti čak 1,8 posto, teško da će se u skorije vrijeme povećati alarmantno niska stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od svega 56,6 posto koja je među najnižima u Europi. Nižu stopu zaposlenosti 2009. godine imale su samo Mađarska i Malta, a osam zemalja Europske Unije već je premašilo cilj od 70 posto zaposlenih, zacrtan u Lisabonskoj strategiji, piše Gordana Galović u Jutranjem listu.
Kada jednom odu s tržišta rada, nezaposleni se teško vraćaju, što potvrđuju i podaci Eurostata prema kojima je čak svaki drugi nezaposleni Hrvat bez posla dulje od godinu dana. Po tome je Hrvatska najgora u Europi. Teško da će pritom novo zapošljavanje potaknuti strane investicije budući da se Hrvatska ponovno strmoglavila na globalnoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma na kojoj je zauzela tek 77. poziciju, daleko iza svih članica Europske Unije u društvu Bocvane i Gvatemale.
Starenje stanovništva koje pogađa cijelu Europu velik je problem za Hrvatsku čije se stanovništvo smanjuje još brže od europskog prosjeka. Hrvatska je već sada u nezavidnom društvu osam europskih zemalja, od njih 34, koje imaju negativni prirodni prirast. Jedan hrvatski umirovljenik već sada dolazi na samo 1,3 radnika pa će se taj alarmantni omjer brzo izjednačiti.
U takvu sliku uklapa se i situacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu koji je prema većini pokazatelja u drugoj polovici ljestvice europskih zemalja. Hrvatska je tako već godinama pri vrhu zemalja po prosjeku umrlih od zloćudnih i kardiovaskularnih bolesti.
Pri dnu europske ljestvice smo pak po ulaganju u znanost, koje je četiri i pol puta manje nego primjerice u Švedskoj.
Prirodni prirast
Zemlje EU ukupno imaju pozitivni prirodni prirast, odnosno godišnje se ipak rađa više stanovnika nego što ih umire. Hrvatska je pak jedna od osam zemalja (od ukupno 34) koja ima negativni prirast.
Suprotno zapadnoj, a osobito sjevernoj Europi, u Hrvatskoj se gotovo 90 posto djece rađa u braku, a razvodi se tek svaki peti brak. U Europi se oko 35 posto djece rađa u izvanbračnim vezama, a na Islandu, primjerice, njih gotovo dvije trećine. U EU se prosječno raspadne gotovo svaki drugi brak. Prosječna rodilja u Europi ima oko 30 godina dok prosječna Hrvatica kad ulazi u rodilište ima nešto više od 27 godina. Jedino su Bugarke mlađe od 25 godina. Da bi se stanovništvo prirodno nadomjestilo, žena, prema statistici, treba roditi tijekom života 2.1 dijete. Takvu stopu imaju samo Turska (2.1) i Island (2.15). Hrvatska ima stopu fertiliteta manju od prosječne europske (1.46), a najnižu stopu ima Slovačka (1.32).
Starenje
Rapidno starenje Europljana jedan je od glavnih gospodarskih problema. U sljedećem razdoblju očekuje se i umirovljenje “baby-boom” generacije, zbog čega će se Europa susresti s nedostatkom radne snage i nemogućnošću financiranja mirovinskog sustava. Trenutno četiri radno sposobna stanovnika dolaze na jednog umirovljenika u zemljama EU (u Hrvatskoj također), a projekcije Eurostata govore kako će 2060. biti tek dva radnika na jednu osobu stariju od 65 godina. Prosječni stanovnik EU sada ima 40 godina. Europljani su 1960. činili petinu svjetskog stanovništva, a 2005. tek 11,2 posto. Hrvatsko se stanovništvo, zbog lošeg prirodnog prirasta, smanjuje brže od Europe.
Životni uvjeti
Iako unutar EU prosječno 20 posto najbogatijih zarađuje pet puta više od 20 posto najsiromašnijih, te su razlike ponegdje znatno veže. Najmanje su razlike u Skandinaviji, a u Češkoj i Sloveniji razlika je oko tri puta. Najimućniji Hrvati zarađuju 4,5 puta više od najsiromašnijih. Goleme su razlike u distribuciji prihoda među europskim zemljama - petina najbogatijih ima pet puta više od petine najsiromašnijih.
Zdravlje
Gotovo po većini zdravstvenih pokazatelja, Hrvatska je u drugoj polovici ljestvice zemalja. Osobito zabrinjava što broj umrlih od raka nikako da krene silaznom putanjom te je Hrvatska već godinama sa 209 umrlih od zloćudnih bolesti na 100.000 stanovnika na drugom mjestu, odmah iza Mađarske. Ni sa smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti ne stojimo dobro, baš kao ni većina istočnoeuropskih zemalja. To je i razlog što nam ni očekivano trajanje života nije u porastu. Kod nas od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 ljudi umiru 154 osobe, a u Nizozemskoj samo 50. Rekorder zdravog života je Francuska u kojoj od srčanih bolesti umire samo 30 Francuza.
Rad i plaće
Hrvatska ima velike probleme na tržištu rada koje je aktualna kriza samo još dodatno produbila daljnjim smanjenjem broja zaposlenih i rastom nezaposlenosti. Podaci Eurostata potvrđuju pak da je velika mana Hrvata i produktivnost, jer je Hrvatska po tom kriteriju na 77 posto prosjeka 27 zemalja EU. Daleko smo iza Austrijanaca i Talijana, ali i ispred najgore, Bugarske, čiji su radnici na svega 36 posto produktivnosti EU. (A. P.)
Izvor: Jutarnji list
