Hrvati ulažu najviše truda u pronalaženje novog posla i najviše se javljaju na natječaje, ali u Hrvatskoj je i najveći postotak onih koji nisu obavili niti jedan razgovor za posao.
Portal MojPosao je za vrijeme trajanja regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja (od 13. do 20.10.2010.), u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Posao.ba i Infostud.com, proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na tržištima rada u tri zemlje. U istraživanju je sudjelovalo više od 2.000 ispitanika.
Tržište rada iz perspektive zaposlenih
76% ispitanika iz Hrvatske, 74% ispitanika iz Srbije i 70% ispitanika iz Bosne i Hercegovine izjavilo je kako se gospodarska kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade.
Polovica ispitanika (51%) iz Hrvatske izjavila je da je kriza ponajprije uzrokovala smanjenje plaća. 46% ispitanika potvrdilo je kako je došlo do otpuštanja radnika, 44% da je obustavljeno novo zapošljavanje, a 36% ispitanika da je pojedinim odjelima smanjen budžet. Slično je i u Srbiji i BiH, s time da je Srbiji, umjesto smanjenja, zamrzavanje postojećih plaća bio najčešći način 'borbe' protiv krize, a u BiH je otpuštanje radnika bilo na trećem mjestu.
Hrvatski ispitanici smatraju da će kriza potrajati - godinu do dvije (47%), odnosno više od dvije godine (39%). Hrvati su i najzabrinutiji za svoje radno mjesto (50%), dok se za svoje radno mjesto boji 37% ispitanika iz Bosne i Hercegovine i 39% ispitanika iz Srbije.
Smanjenje plaće, otkaz i smanjenje životnog standarda najčešće su posljedice krize na život hrvatskih ispitanika. 18% ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da kriza nije utjecala na njihov život.
Bez obzira na krizu, 43% hrvatskih ispitanika planira promijeniti posao, ali su u tome odlučniji ispitanici iz Srbije (57%) i BiH (46%). Također, ispitanici iz Srbije (31%) i BiH (28%) u većoj mjeri ove godine očekuju povišicu, za razliku od onih iz Hrvatske (15%). Uz to, dvostruko više ispitanika u susjednim zemljama (41% u BiH i 42% u Srbiji) vjeruju u napredovanje u ovoj godini (svega 20% u Hrvatskoj).
Idealni poslodavac u sve tri zemlje je privatni strani vlasnik, s time da bi u BiH (33%) i Srbiji (30%) više ispitanika nego u Hrvatskoj (20%) željelo raditi za državu. Na poslu su ispitanicima najvažniji međuljudski odnosi – BiH (40%), Hrvatska (34%), Srbija (31%). Više od polovice zaposlenih ispitanika iz sve tri države mišljenja je da se posao može naći isključivo preko veze.
Tržište rada iz perspektive nezaposlenih
Što se nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske tiče, trećina nije uspjela pronaći posao nakon školovanja, četvrtina ga je izgubila uslijed krize, a petini nije produljen ugovor na određeno. U susjednim zemljama situacija se djelomično razlikuje, odnosno veći je udio ispitanika koji nakon završenog školovanja nisu mogli pronaći posao (49% u BiH te 42% u Srbiji). S druge strane, otkaz uslijed gospodarske krize dobio je gotovo podjednak broj ispitanika iz Hrvatske i Srbije (24%), a najmanji u Bosni i Hercegovini (14%). Neproduljivanje ugovora na određeno najzastupljenije je u Hrvatskoj, upola rjeđe se događa u Bosni i Hercegovini (10%), a u Srbiji je 15% ispitanika izjavilo da im ugovor na određeno nije produžen.
24% hrvatskih ispitanika nezaposleno je između šest mjeseci i godine dana, a njih 23% između jedne i dvije godine. 20% ih je bez posla manje od tri mjeseca, a 19% između tri i šest mjeseci. U Bosni i Hercegovini najveći je broj ispitanika koji su nezaposleni duže od dvije godine (33%) i najmanji broj ispitanika (svega 6%) koji traže posao manje od tri mjeseca, dok je u Srbiji situacija vrlo slična kao u Hrvatskoj.
Hrvati ulažu najviše truda u pronalaženje novog posla. Od kada su nezaposleni 13% ih se javilo na više od 100 natječaja za posao, 31% na 50 i više natječaja, a 22% ispitanika na prosječno 20 natječaja. Svega 5% ispitanika nije se javilo niti na jedan natječaj za posao, dok je u BiH postotak tih ispitanika dvostruko veći – 11%. Unatoč tome, u Hrvatskoj je najveći postotak (28%) onih koji nisu obavili niti jedan razgovor za posao.
Većina hrvatskih ispitanika traži bilo kakav posao (69%), bilo u struci, bilo izvan nje, dok je 44% ispitanika iz BiH, te 40% njih iz Srbije izjavilo kako isključivo traže posao u struci.
Pri odabiru radnog mjesta ispitanicima iz Hrvatske najvažnija je mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja (33%), potom sigurnost radnog mjesta (27%) te novac (15%). Ispitanicima iz dvije susjedne zemlje mogućnost usavršavanja i napredovanja je još i važnija (44%).
Većina nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske (69%) smatra da se u današnje vrijeme posao može pronaći isključivo 'preko veze'. To isto misli 80% ispitanika iz BiH i, najmanje, njih 65%, iz Srbije.
Četvrtina hrvatskih ispitanika (25%), iako su nezaposleni, dodatno se educiraju ili pohađaju tečaj prekvalifikacije, dok u BiH to čini njih 44%, a u Srbiji 32%.
Ispitanici iz Srbije najoptimističniji su u pogledu roka u kojem će naći novi posao – 45% ih smatra da će posao dobiti do kraja godine. To isto misli 25% hrvatskih i 22% ispitanika iz BiH. Većina ispitanika iz sve tri zemlje spremna je volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja– 96% ispitanika iz BiH, 91% iz Hrvatske i 88% iz Srbije.
Tržište rada iz perspektive osoba koje se školuju
Što se tiče onih koji se još školuju, u brz pronalazak posla najviše vjeruju hrvatski ispitanici. Njih 33% očekuje da će posao pronaći u roku od jednog do tri mjeseca nakon završetka školovanja. U Srbiji ista očekivanja ima 24%, a u Bosni i Hercegovini 18% ispitanika. Većina ispitanika iz sve tri zemlje (46%) smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja. Polovica ispitanika iz Hrvatske (54%) već je tijekom školovanja stekla prvo radno iskustvo, što nije slučaj s ispitanicima iz regije.
Svim ispitanicima koji se još školuju, bez obzira iz koje zemlje dolaze, na radnom mjestu najvažniji su međuljudski odnosi te priznanje za obavljen rad. Novac ističe samo 15% ispitanika iz Hrvatske, 17% iz Srbije i 20% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, što potvrđuje da nije presudan kriterij za odabir radnog mjesta.
Cjelovitom istraživanju možete pristupiti OVDJE.
