U zagrebačkom hotelu Regent Esplanade održana je regionalna Konferencija o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti u organizaciji Infoarena grupe.
Svrha konferencije bila je otvoriti nove investitorske mogućnosti u području očuvanja okoliša i s time povezanih energetskih izazova. Stalna skrb o zaštiti okoliša, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije jedna je od temeljnih komponenti održivog razvoja, ali i važan čimbenik za ulazak u Europsku uniju.
"Hrvatska je još 2008. godine, prihvaćanjem sporazuma iz Kyota, preuzela obavezu smanjenja stakleničkih plinova za pet posto", kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski i naglasio da Hrvatska ima obavezu ulagati u obnovljive izvore energije. No stvarnost je takva da se narednih 20 godina nećemo moći u potpunosti odreći fosilnih goriva, no morat ćemo prihvatiti stroge standarde očuvanja okoliša koje nameće Europska unija.
Na nova ulaganja u energetske objekte ne motivira nas samo rastuća potražnja za električnom energijom, već i nužnost prilagođavanja Hrvatske smjernicama EU i preuzete obveze u okviru Trećeg energetskog paketa, te obveza usklađivanja poslovanja u elektroenergetskom i plinskom biznisu sa zakonodavnim okvirima EU-a. Upozorio je to ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat.
Radi realizacije ciljeva Europske unije prijeko je potrebno osigurati financijsku potporu za investicije u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru. Republika Hrvatska u energetski razvoj planira uložiti oko 15 milijardi eura.
Hrvatska je dosad u jačanje kapaciteta nadležnih institucija za provedbu nacionalnih zakona i strategija uložila 16,55 milijuna eura u 28 projekata. U financiranje projekata organizacija civilnog društva aktivnih na području zaštite okoliša uloženo je 1,81 milijun eura u 20 projekata, a u prekograničnu suradnju sa zemljama članicama uloženo je 2,41 milijun eura u 19 projekata.
Hrvatskoj će se, istaknula je Marija Tufekčić, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU koja je i iznijela ove podatke, otvoriti i drugi fondovi, posebno ulaskom u EU kada nas, u 2012. i 2013. godini očekuje 2,205 milijardi eura, a potom 1,6 milijardi eura godišnje za provedbu kohezijske politike.
Koliko je tematika važna, pokazuju podaci konzultantske kuće AT Kearney. Prema tim podacima, 2040. godine na Zemlji će živjeti 8 milijardi stanovnika i trebat će nam pet planeta da bismo preživjeli. "Globalna kriza dodatno potiče razvoj održivih izvora energije", ustvrdio je na panel raspravi na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz čitave regije, ministar Federalnog ministarstva okoliša i turizma dr. Nevenko Herceg.
Panel rasprava uistinu je okupila sve važne osobe iz zaštite okoliša u regiji: Hrvatsku je zastupao Nikola Ružinski, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH, Dragan Asanović, pomoćnik ravnateljice Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, Nevenko Herceg, Filip Ivanov, direktor Uprave za životnu sredinu Makedonije, Teodora Obradović-Grnčarovska, državna tajnica za klimatske promjene Makedonije te Žarko Horvat, dopredsjednik Skupštine, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.
"Najveći problem u zaštiti okoliša nisu zakoni, njihova složenost ili opsežnost, nego provedba zakona. To je velik problem za gospodarstvenike jer se izgube u mreži zakona i propisa. U Hrvatskoj i dalje nedostaje one-stop-shop kojim bi se moglo na jednome mjestu riješiti sve probleme", kazao je Žarko Horvat i pozvao na suradnju države te privatnog i javnog sektora u procesu donošenja odluka.
Sudionici panela raspravljali su i o "Inicijativi 20/20/20" kojom je Europska unija zacrtala planove razvoja do 2020. godine. Ta inicijativa obuhvaća 20 posto smanjenja emisija C02, 20 posto povećanja obnovljivih izvora te 20 posto povećanja energetske učinkovitosti. "Zapadni je svijet imao intenzivan rast i razvoj 30 godina i danas mogu odvojiti znatan dio sredstava za očuvanje okoliša te za ostvarivanje tih ciljeva", kazao je Nevenko Herceg i dodao da BiH ima veliku sreću što većinu svoje energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. "U BiH puni potencijal obnovljivih izvora energije nije iskorišten", kazao je Herceg.
Sudionici panel rasprave pozvali su na suradnju zemalja regije, posebno na podjelu iskustva i znanja. Svaka država ima svoja specifična iskustva i što se tiče iskorištavanja energetskih potencijala i što se tiče zakonodavnog okvira. Države u regiji imaju i strategije i ciljeve, uz mogućnost poboljšanja implementacije i interakcije, zaključili su sudionici.