65% ispitanika pazi što objavljuje na profilu, jer ga budući poslodavac može pregledati, a da to čini priznaje gotovo polovica (49%) poslodavaca.
Mijenjaju li društvene mreže način kako se dolazi do posla i zaposlenika i njima upravlja? Istraživanjem provedenim putem interneta tijekom travnja, među više od 1.900 posloprimaca i 70 poslodavaca, to su otkrili portal MojPosao i magazin Netokracija.
Kako oni koji traže posao koriste društvene mreže?
Čak 80% posloprimaca, koji koriste internet, ima profil na društvenim mrežama. Njih 96% ima profil na Facebooku, a slijede LinkedIn na kojem je prisutna trećina ispitanika (34%), te Twitter (24%). Najviše (90%) ih ima profil kako bi ostali u kontaktu s prijateljima i obitelji, 48% kako bi ostvarili poslovne kontakte, a 43% kako bi pratili informacije koje ih zanimaju.
Velika većina (81%) ima stroge postavke privatnosti, 15% ima slabe, a 5% ih se time uopće ne zamara i sav sadržaj njihovog profila je javan.
Gotovo dvije trećine ispitanika (64%) među svojim prijateljima, kontaktima i followerima ima osobe iz poslovnog okruženja. Njih 89% ima kolege iz svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi, 41% ima poslovne partnere, a 30% službene stranice svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi. Gotovo četvrtina (23%) ih među prijateljima ima nadređene, a 14% i direktora svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi. 46% zaposlenih ispitanika je na profilu navelo poslodavca.
[" rel="lightbox">Pogledajte INFOGRAFIKU
Ispitanici većinom paze što objavljuju na profilu (njih 65%) uzimajući u obzir da njihov budući poslodavac može pregledati njihov profil te na temelju toga donijeti odluku o (ne)zapošljavanju. Gotovo trećina (30%) ih ne paze što objavljuju.
K tome, 86% ih jako pazi što objavljuju na profilu, pa tako nemaju provokativne fotografije, diskriminirajuće, te negativne komentare o sadašnjem ili bivšem poslodavcu.
Da na svom profilu ima fotografije i/ili komentare o uživanju u alkoholu, te provokativne fotografije i/ili komentare, priznaje 11%, odnosno 4% ispitanika. Njih 2% priznalo je da na profilu ima negativne komentare o sadašnjem ili bivšem poslodavcu, kolegama i/ili klijentima.
Da poslodavci pregledavaju profile postojećih i potencijalnih zaposlenika smatra 59% ispitanika, 8% ih u to ne vjeruje, a 33% ne zna. To opravdanim smatra 43% ispitanika, s obzirom da su podaci javni, pa ih poslodavci smiju pregledavati. S time se međutim ne slaže 44% ispitanika koji smatraju da je to privatna stvar svake osobe.
Većina (72%) u tvrtki nema definirano kakvo se ponašanje od njih očekuje na društvenim mrežama, a četvrtina (24%) ih to ne zna. Čini se da im to nije presudno, jer bi za poslodavca koji bi im zabranio pristup društvenim mrežama pristalo raditi 83% ispitanika.
Koriste li poslodavci društvene mreže kao izvor informacija?
Gotovo polovica poslodavaca (49%) priznala je da provjeravaju profile kandidata na društvenim mrežama. Najčešće na LinkedInu (80%), te Facebooku (66%), dok je na Twitteru profile kandidata provjeravalo njih 11%.
Na nekorektne sadržaje na profilima kandidata naišlo je 40% poslodavaca (dok samo 14% posloprimaca priznaje da ih ima). Njih 29% naišlo je na provokativne informacije i fotografije (što priznaje samo 4% posloprimaca), a 14% na negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama i/ili klijentima (što priznaje samo 2% posloprimaca). 17% ih je na profilima kandidata vidjelo fotografije o uživanju u alkoholnim pićima i/ili drogama (što priznaje 11% posloprimaca).
Najviše poslodavaca (43%) koji su na profilima zaposlenika naišli na neprikladan sadržaj nisu ništa napravili jer smatraju kako se radi o privatnoj stvari zaposlenika. No, gotovo trećina (29%) ih je zbog toga popričala sa zaposlenikom, a njih 7% mu/ joj je čak dalo opomenu pred otkaz ili drugu službenu sankciju.
Neprikladan sadržaj na profilu kandidata ostavio je negativan dojam i utjecao na odluku o (ne)zapošljavanju kod 40% poslodavaca. Međutim, njih 51% ustvrdilo je i da profil kandidata može pozitivno utjecati na tu odluku.
Većina poslodavaca (64%) ih smatra da svaki pojedinac ima pravo na svoj profil stavljati što želi jer je to njegova privatna stvar. Trećina (31%) ih se donekle slaže s time, ali smatraju da, iako je to privatna stvar pojedinca, ujedno je i javni servis, i neke stvari, kao na primjer iznošenje poslovnih informacija, nisu poželjne. Svega 6% ih smatra da su društvene mreže prvenstveno javni servis i da istupanjem na njima pojedinci zastupaju i tvrtku, te moraju jako paziti.
Također, 61% ih smatra da se ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama ne bi trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu, a suprotno misli njih 21%, prvenstveno zbog opasnosti od 'curenja' povjerljivih informacija te očuvanja imidža tvrtke. (T. B.)
