Lani se u Hrvatskoj na radnom mjestu ozlijedilo 18.109 radnika, a poginulo ih je 35.
Svakog mjeseca u Hrvatskoj na radnom mjestu pogine troje radnika, a još 1.500 zadobije lakše ili teže ozljede na radu. Strašna slika stradavanja na poslu proizlazi iz statistike, koja bezlično navodi da je lani prijavljeno 18.109 ozljeda na radu i 35 smrtnih slučajeva. Među poginulim radnicima šest ih je radilo na crno, a osim što su im uskraćena osnovna prava (plaća, mirovinsko), na kraju su izgubili i život.
Najviše radnika poginulo je u građevinarstvu, čak njih 11, od kojih su četiri radila na crno. Najopasnija, čak za život opasna zanimanja, su i u prerađivačkoj industriji, ginu i šumski radnici, te radnici koji rade u prijevozu i skladištenju. Prema broju ozljeda na radu, po opasnosti se još mogu priključiti i zanimanja u trgovini, uslužnim djelatnostima i u zdravstvu, piše Ljubinka Marković u Vjesniku.
Prema analizi Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu lani su se radnici najčešće ozljeđivali padom s visine, u dubinu ili u istoj razini. Zbog padova se ozlijedila gotovo polovina radnika (48 posto ozljeda), sljedećih 34 posto ozljeda nastalo je zbog izloženosti mehaničkim silama, a 11 posto ozljeda dogodilo se u prometu dok su radnici išli na posao ili kući.
Najviše na poslu padaju i ozljeđuju se muški radnici srednje stručne spreme u četrdesetim godinama. Najcrnji dan za radnike je ponedjeljak, kada se na poslu ozlijedi petina radnika. Najmanje je ozljeda petkom i, naravno, subotom i nedjeljom, kada radi manji broj radnika. Među ozlijeđenima 82 posto imalo je stalni posao, a 18 posto radili su na određeno vrijeme. Prema analizi, čak je 94,6 posto radnika koji su ozlijeđeni na poslu bilo osposobljeno za rad na siguran način, a 80 posto ih je koristilo osobnu zaštitnu opremu.
U Zavodu napominju da poslodavci za veliki broj ozljeda ne navode točne uzroke, što su dužni prema Zakonu o zaštiti na radu, nego ih podvedu pod višu silu. Osim više sile, uzroci ozljeda na radu su i klizavost i zakrčenost prostora, neprimjena posebnih propisa zaštite na radu, te izvođenje posla na način protivan pravilima zaštite na radu.
Pri padovima i drugim vrstama ozljeda na radu najviše stradaju radnički prsti, skočni zglobovi, šake, potkoljenice, koljena, stopala i vratni dio kralješnice. Najviše je prijeloma prstiju, podlaktica, potkoljenica i stopala, koljena se najčešće nagnječe ili iščaše, vratna kralješnica nategne, a oči opeku. Prilikom amputacija, a lani ih je bilo 124, radnici najčešće ostaju bez prstiju.
Mnogi radnici zbog teških ozljeda na radu ostaju trajno nesposobni za rad, a ono što je poslodavac pokušao uštedjeti na mjerama zaštite na radu radnici plaćaju dugim bolovanjima i invalidnošću. Još nisu objavljeni podaci o danima bolovanja zbog ozljeda u 2010., no prema podacima za 2009. godinu zbog ozljeda na radu izgubljeno je 1,179.066 radnih dana, odnosno prosječno 67,79 dana po ozljedi, a trošak za bolovanja bio je oko 230 milijuna kuna.
I broj ozljeda na radu i smrti na poslu posljednjih je godina smanjen. Tako je nakon 25.285 ozljeda na radu 2008., broj u 2009. godini smanjen na 19.566, a lani se smanjio za još 1500 ozljeda.
(T. B.)
Izvor: Vjesnik
