U četiri godine ta je županija iza sebe ostavila Grad Zagreb, ali i najjaču turističku regiju Istru ponajprije zbog kvalitete lokalne uprave, lokacijske prednosti i vladavine prava.
U suradnji s UNDP-om, Nacionalno vijeće za konkurentnost drugi put u četiri godine izračunava regionalni indeks konkurentnosti prema međunarodno usporedivoj metodologiji, a novo istraživanje otkriva pad Zagreba i skok Varaždinske županije kad je posrijedi liderska pozicija.
Istraživanje otkriva i napredovanje Krapinsko-zagorske, Zadarske i Šibensko-kninske županije na domaćoj ljestvici konkurentnosti te pad Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije u usporedbi s istraživanjem iz 2007, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Temelj su za analizu 123 čvrsta statistička podatka iz različitih izvora, ali i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz ankete koju su proveli autori pod vodstvom profesorice osječkog Ekonomskoga fakulteta Slavice Singer.
Varaždin je, na primjer, odskočio zahvaljujući perceptivnim indikatorima, a i Koprivničane je povoljnija percepcija spasila od većeg pada. Indirektno je to ocjena i za lokalne vlasti. Premda Zagreb ima dvostruko veći BDP per capita – 16.745 eura prema 8.309 eura u Varaždinskoj županiji – po troškovima poslovanja, ponašanju javnih dužnosnika pri donošenju odluka, nezavisnosti sudstva od političkih utjecaja, kvaliteti komunikacije i suradnji tijela lokalne samouprave i poduzetnika posljednji na listi – dvadeset prvi.
Pretposljednji je po kvaliteti usluga koje lokalna uprava pruža poduzetnicima, a u Zagrebu je pri dnu i povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara, učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća, ali i broj neriješenih ZK predmeta per capita.
Autorica studije Slavica Singer uočava da Hrvatska nazaduje na svim međunarodno usporedivim istraživanjima. Slavonske su županije najnekonkurentnije. (T. B.)
Izvor: Večernji list
