Danas prosječna mirovina iznosi 55% plaće, no za 40 godina smanjit će se na 38%. U Europi lošiju razinu mirovina imaju samo Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estoniji. S druge strane, grčki umirovljenici dobivali su 120% plaće.
Studija Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), koja je jučer predstavljena javnosti, pokazuje da će mirovine u Hrvatskoj sve više zaostajati u odnosu na plaće, zbog čega je nužno poduzeti reforme radi osiguranja primjerene razine mirovina.
Ako mirovine nastave tako padati, imat ćemo najniže mirovine u EU u odnosu na plaću
Rezultati studije pokazuju kako je za osobu s prosječnom plaćom, koja je u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža, omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio oko 55 posto. U 2050. očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika.
Uz takav pad relativna bi razina mirovina u Hrvatskoj 2050. godine bila najniža u EU. Rezultati isto tako pokazuju problem velike razlike u mirovinama umirovljenika koji mirovinu primaju iz oba mirovinska stupa i onih koji mirovinu primaju samo iz prvog mirovinskog stupa. Iako će se ova razlika s vremenom smanjivati, ona će još dugi niz godina ostati velika, navode iz EIZ-a.
Uz nepromijenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na oko 8 posto BDP-a do 2050. Projekcije pokazuju da će se postupno smanjivati deficit javnog mirovinskog sustava, koji je 2010. godine iznosio 4,9 posto BDP-a te bi on oko 2050. godine mogao u potpunosti nestati. Smanjivanje deficita postići će se prvenstveno smanjivanjem relativne razine mirovina.
Broj umirovljenika se povećava, a zaposlenih smanjuje
U Hrvatskoj je ključan problem demografska struktura: Hrvatska se suočava sa sve većim brojem starijih osoba dok je broj radno sposobnih sve manji. Polovica onih koji bi mogli raditi nisu zaposleni na ugovor o radu ili ne rade uopće stoga ni ne uplaćuju doprinose. Stopa zaposlenosti iznosila nam je 54,1%. Drugi su problem političke odluke, primjerice, dodatak do 27% onima koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa.
Studija navodi da građani moraju biti svjesni rizika smanjenja mirovina iz javnog sustava te moraju poduzeti i osobne napore kako bi osigurali viša primanja u starosti, poput produžavanja radnog vijeka, dodatne privatne štednje za starost, a moguće je i plaćanje više stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje. (M.D.)
Izvor: Poslovni dnevnik
