Nema preokreta na tržištu rada do kraja 2012. godine, sindikati očekuju i smanjenje plaća te još otkaza. Moramo dati otkaz 40 tisuća ljudi u javnoj upravi da bi zaposlili njih 100 tisuća u gospodarstvu, kaže jedan od vodećih menadžera, a sindikalci upozoravaju vladu da ne laže.
U posljednje tri godine Hrvatska je izgubila 160 tisuća radnih mjesta, a kraj 2011. trebao je donijeti preokret i oporavak na tržištu rada. Suprotno očekivanjima, svjetlo na kraju tunela ove godine neće zasjati jer se radna mjesta i dalje brže gube nego što se stvaraju nova, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi.
Sindikalac Tomac: slijede nam novi otkazi i smanjenje plaća
– Tek će posljednje tromjesečje 2012. označiti početak oporavka tržišta rada – ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. Čovjek kojemu je svakodnevni posao gašenje požara po tvrtkama, sindikalac Ivan Tomac, tvrdi da tek slijede veliki lomovi, unatoč tome što su u obrtu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu već nestali deseci tisuća radnih mjesta.
– Slijedi daljnji udar na zaposlenost u gospodarstvu, novi otkazi, smanjenje plaća, veći broj stečajeva, likvidacija i gašenja tvrtki. Nema pomaka ni od države ni od poduzetnika koji bi upućivali na to da će biti drukčije – upozorava Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a.
Za sindikalca Tomca dvojbi nema, on očekuje smanjenje zaposlenosti u energetskom sektoru, Ini i HEP-u prije svih, a onda i u cijeloj kemijskoj industriji.
– MOL želi zadržati samo osnovni biznis i riješit će se pomoćnih djelatnosti. U Ini će do kraja 2012. ostati najviše 4500 radnika, danas ih je 7000. Dio će izdvojiti u druge tvrtke, a najvećem dijelu dat će otkaze kao tehnološkom višku – kaže Tomac.
Hrvatski spas leži u jačanju izvoza na europska tržišta i rastu potrošnje
Jedan od aktivnijih menadžera, Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektrokontakta, vjeruje da, ne bude li radikalnih rezova, slijedi dugo razdoblje tavorenja i padova. – Hrvatska uz oštre rezove može otvoriti 100 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu, ali zato mora otpustiti 40 tisuća zaposlenika u javnoj upravi – ističe Vladimir Ferdelji.
On zajedno sa skupinom menadžera priprema svoju viziju za Hrvatsku, a predstavit će je idućih dana. Lagani oporavak BDP-a u drugom dijelu ove godine, a onda i tržišta rada, povezivao se s rastom izvoza na europska tržišta i jačom turističkom potrošnjom.
Prema izbornim programima, i Kukuriku koalicija i HDZ uveli bi neki oblik stimulacija za novo zapošljavanje i manje opterećenje novih radnih mjesta.
– U uvjetima teške recesije, kada je glavni problem nedostatna potražnja i gubitak tržišta, moguće je da ta mjera neće imati vidljivije učinke, kaže Nestić. (M.D.)
Izvor: Večernji list