Povećava se PDV, mijenja se porezna osnova, dodaje porez na dobit i na dividende. Povećanje dijela cijena očekuje se ponajviše zbog skupljeg goriva.
Brzinske promjene zakona koje je donijela nova vlada sutra stupaju na snagu: PDV se povećava sa 23 na 25 posto, osobni odbitak kod poreza na dohodak povećava se sa 1800 kuna na 2200 kuna te se uvodi stopa poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti od 12 posto, piše Ante Pavić za Business.hr.
Veće cijene očekuju se zbog rasta cijena goriva i drugih komunalija
Iz HUP-a poručuju kako ne očekuju nikakvo lančano podizanje cijena zbog povećanja PDV-a od 1. ožujka, dodajući istodobno kako su svjesni da će neke industrije upravo zbog promjena u poslovnom okruženju, ne samo PDV-a, morati razmotriti i promjenu cijena svojih proizvoda i usluga, uz naglasak kako očekuju da će u pitanju biti manje promjene.
Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar Splitske banke Societe Generale smatra da će se dio cijena povećati, ne samo zbog povećanja stope PDV-a nego zbog očekivanog rasta cijena komunalija. Upućuje na činjenicu da su cijene prošle godine, isključi li se rast cijena energenata i hrane, rasle samo 0,6 posto, što objašnjava vrlo malom potražnjom.
Šantić: Česte promjene sustava utječu na sigurnost i gospodarski oporavak
Osim toga, Vlada je novim pravilima odlučila oporezovati isplate iz zadržane dobiti ostvarene nakon 31. prosinca 2000. godine. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca na to gledaju kao na oblik svojevrsne kazne za sve poduzetnike koji nisu povlačili dobit iz svojih tvrtki već su novac ostavljali u tvrtki za njezinu dodatnu sigurnost.
„Oporezivanjem isplate dobiti retroaktivno mijenjaju se uvjeti poslovanja unatrag i time sigurno smanjuje vrijednost tvrtki i kapitala za spomenuti porez. Smatramo da je to loš signal Vlade poduzetnicima i investitorima“, smatraju u HUP-u iako ih Vlada oslobađa poreza na reinvestiranu dobit.
Poslodavcima se ne sviđa ni ukidanje prava na povrat pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila, plovila i drugih sredstava za osobni prijevoz. „Prema najavama ministra Slavka Linića, očekujemo da će pravilnik koji ide uz tu zakonsku promjenu definirati i izuzeti one tvrtke i industrije gdje su automobili sredstvo za rad, a ne luksuz“, kažu u HUP-u.
Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar Splitske banke Societe Generale, smatra da u svim ovim slučajevima nije u pitanju cjelokupna promjena poreznog sustava, već je riječ o nekim izmjenama, a česte promjene sustava utječu na sigurnost, a time i na gospodarski oporavak. (M.D.)
Izvor: Business.hr
