„Europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“ započeo je konferencijom u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, u sklopu koje se raspravljalo o gorućem problemu nedostatka ICT kadra i posljedica koje takva situacija ima na ukupno gospodarstvo.
Na konferenciji se govorilo se o tome kako konkurentnost gospodarstva ovisi o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), a nedostatak odgovarajućih vještina i kompetencija kod ICT profesionalaca negativno utječe na rast ukupne produktivnosti, inovacija i zapošljavanja u gospodarstvu.
U sklopu HUP-ove konferencije prezentirani su rezultati istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka na hrvatskom tržištu, kojeg petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Istraživanje je obuhvatilo preko 450 tvrtki u kojima se zapošljavaju IT stručnjaci. Glavni sugovornici u istraživanju bili su direktori informatika i direktori ljudskih resursa.
Rezultati istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka u Hrvatskoj
Dosadašnji rezultati godinu za godinom pokazuju kako IT tržište rada raste, unatoč ukupno lošoj gospodarskoj situaciji, a ICT kadar se i u ovim vremenima pokazao kao tražen, poželjan i dobro plaćen.
Posao u IT sektoru je prilično siguran, što potvrđuju i rezultati ovogodišnjeg istraživanja u kojemu je 96% ispitanih tvrtki izjavilo kako ne planira smanjivati broj trenutačno zaposlenih IT kadrova. Istovremeno, 56% ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6 postotnih poena više nego prošle godine.
Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim kadrom, ove godine najviše će zapošljavati tvrtke veličine od 10 do 50 zaposlenih (71%). Nešto manje će IT kadra tražiti velike tvrtke, sa 50 i više zaposlenih (54%), a najmanje tvrtke s manje od deset zaposlenih (45%).
Veći kapacitet zapošljavanja novih IT stručnjaka pokazuje se kod domaćih, specijaliziranih IT tvrtki – njih 80% srednjih i većih planira u ovoj godini zapošljavati nove IT profesionalce. Na strani korisnika informatičkih tehnologija situacija je nešto drugačija, oni planiraju nešto manji opseg zapošljavanja novih IT profesionalaca.
Ako istraživanje promatramo prema profilima informatičkih stručnjaka, rezultati ukazuju na rast i potvrdu kako se će se najviše tražiti pokretači, stvaratelji (analitičari, voditelji projekata, arhitekti) i razvojni inženjeri – 54% poslodavaca planira otvoriti radna mjesta upravo tih profila. S druge strane, 16% poslodavaca planira otvarati radna mjesta namijenjena sistemskim administratorima odgovornim za održavanje računalne i komunikacijske infrastrukture u tvrtkama. Također postoji znatna potreba za IT konzultantima (9%).
Gledano prema potražnji radnih mjesta prema konkretnim tehnologijama – pojavila se izražena potreba za programerima koji će razvijati aplikacije za mobilna rješenja, web&multimediju te web-rješenja zasnovana na otvorenom kodu (ukupno 12% ispitanih tvrtki). Klasična podjela traženih radnih mjesta prema razvojnim platformama pokazuje kako se i daje najviše traže stručnjaci za razvoj na Microsoftovoj platformi (SQL Server + .net razvojno okruženje) i Oracle platformi (Oracle baza i Java razvoj). Za razliku od prošle, ove je godine istraživanje pokazalo veću potražnju na strani stručnjaka za baze podataka - predvodi Oracle.
Na pitanje o potrebi certifikacije IT stručnjaka koji se planiraju zapošljavati, čak 26% ispitanih tvrtki ističe da zahtijeva certifikaciju kadra kojeg će uposliti. Uz tradicionalno tražene CISCO i Microsoft certifikate, sve više se traži i Oracle OCP certifikat.
U pogledu sistemske administracije, dalje je najtraženije poznavanje Microsoftove serverske platforme – 34% ispitanih tvrtki ima potrebu za novim sistemskim administratorima Microsoftovih Windows poslužitelja i ostalih serverskih proizvoda. Na drugom su mjestu po potražnji sistemski administratori sa specijalizacijom za Cisco mrežnu infrastrukturu (18%), dok potreba za Unix i Linux sistemskim administratorima, prema ovom istraživanju, ukupno iznosi 16%.
Preko 80% ispitanih tvrtki smatra kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka, a na upit o stručnoj praksi kao najboljem stjecanju praktičnog iskustva koji bi omogućio bržu integraciju mladih IT stručnjaka u realan sektor, i dalje je dominantan odgovor ispitanih tvrtki, njih čak 62% - „po potrebi ili zahtjevu“. Samo 8% tvrtki praksu provodi „sustavno i organizirano“.
Zaključci
Hrvatska na milijun stanovnika godišnje ‘izbaci’ tek 80 visoko obrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je u usporedbi s Ukrajinom, koja ‘izbacuje’ 600 takvih stručnjaka godišnje na milijun stanovnika, premala brojka.
30 do 40% zaposleni ljudi u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se za ICT struku na razne načine, doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno i adresirati to kroz nacionalnu strategiju, istakao je g. Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Zabrinjava nas nivo znanja stručnog kadra koji izlazi na tržište, potrebno je minimalno godinu dana investicije poslodavca da novozaposleni kadar stekne potrebne vještine i certifikate te stekne potrebna stručna znanja da može obavljati posao, naglasio je gospodin Mate Ćavarović, direktor tvrtke Integragroup.
Zemlje u okruženju imaju pogodnije uvjete po pitanju cijene rada u ICT sektoru, a njihovi planovi i agresivan pristup u povećanju broja upisanih studenata na ICT studijama, pokazuje da grabe brže od nas. Takvim pristupom postoji opasnost da se hrvatske investicije preusmjere na zemlje koje su povoljnije i koje imaju kvalitetnog kadra na raspolaganju., istaknuo je gospodin Ante Mandić, direktor tvrtke IN2.
O konkretnim aktivnostima Vlade Republike Hrvatske, koja je u svoj plan za period 2012.-2015. ugradila točku o poticanju visokog obrazovanja za ICT sektor i povećanje broja studenata na tehničkim studijima, govorio je gospodin Luka Juroš, načelnik odjela za razvoj visokoga obrazovanja, Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tom je prilikom istakao kako će se poticati uključivanje Sveučilišta u konkretne projekte, čime bi se gotovi stručnjaci puno brže integrirali u realni sektor u gospodarstvu, kao i razmjena znanja i iskustava između Sveučilišta i gospodarstva.
Premda su ICT zanimanja vrlo tražena na tržištu rada te su se do sada pokazala otpornim na krizu, mladi se unatoč tome sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete. Neophodno je učiniti ICT struku i digitalne kompetencije atraktivnim kako bi se dosegla odgovarajuća razina ulaska stručnog mladog kadra na tržište rada, i to s odgovarajućim znanjima i vještinama. Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti s jedne strane, dok s druge strane ono što se traži na tržištu rada, ICT zanimanja koja nude perspektivu i nadprosječne plaće, mladima nisu atraktivna. Hrvatska ovo pitanje mora čim prije adresirati, zaključio je gospodin Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra.
„Europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“ obilježava se od 26. do 30. ožujka 2012. g.
Predstavlja inicijativu koja se provodi u istovremeno u 35 zemalja, a kojoj se priključila i Hrvatska. Zadatak je inicijative informirati učenike, studente, mlade stručnjake, umirovljenike, poduzetnike, poslodavce te kreatore politika o nizu mogućnosti koje informatičke vještine i ICT zanimanja nude te podići svijest o prednostima koje donosi podizanje ukupne informatičke pismenosti građana. Inicijativa se vodi pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a glavni nacionalni kontakti za provedbu „tjedna“ su Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Partneri projekta uključuju HUP – Hrvatsku udrugu poslodavaca, HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje, HIZ – Hrvatski informatički zbor, CARNet – Croatian Academic and Research Network, Agenciju za odgoj i obrazovanje, Agenciju za strukovno i obrazovanje odraslih, udrugu Suradnici u učenju, udrugu CESI, inicijativu Girl Geek Dinner, portali MojPosao i EduCentar.
