"U cijeloj 2012. treba očekivati gubitak od 20 do 25 tisuća radnih mjesta, čime će problem prerasti u društvenu krizu", prognozira ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević.
Nezaposlenost je proteklih dana dosegla rekord u posljednjih devet godina - 343.415 osoba. U ožujku bi, inače, podaci o kretanju zaposlenosti obično počeli pokazivati odljev radne snage s burze zbog početka sezonskog zapošljavanja. Međutim, ne i ove godine. Priljev nezaposlenih koji na burzu rada pristižu zbog stečajeva ne popušta, naprotiv. Kretanja su nepovoljna jer se i dalje gube radna mjesta samo u privatnom sektoru, dok se javni sektor još nije ni počeo restrukturirati, kaže ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević.
Iako je stopa nezaposlenosti ista kao prije devet godina, napominje, njezina je struktura puno nepovoljnija zbog većeg broja mladih nezaposlenih te značajno manjeg broja radnih mjesta u privatnom nego u javnom sektoru. "U cijeloj 2012. treba očekivati gubitak od 20 do 25 tisuća radnih mjesta, čime će problem prerasti u društvenu krizu. Značajnije poboljšanje ne treba očekivati iduće dvije godine, dok se ne oporavi ekonomija i restrukturira javni sektor", iznosi Lovrinčević za Večernji list.
370 tisuća nezaposlenih
Do kraja godine broj nezaposlenih mogao bi doseći 360-370 tisuća ljudi, predviđa Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Napominje da je to cijena koju u kratkom roku treba platiti kako bismo što prije stvorili uvjete za orijentaciju gospodarstva na profitabilnije djelatnosti. Razloge za optimizam ne vidi ni Damir Novotny. Proces će se nastaviti kao u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, stopa nezaposlenosti premašit će 20 posto.
"Stvari bi se mogle mijenjati u roku od godine dana aktivnim mjerama kao što je fleksibilizacija tržišta rada, skraćivanjem radnog tjedna, radom kod dva poslodavca itd., to sve provela je Njemačka. Međutim, naša Vlada brani postojeći model i odgovornost prebacuje na poduzeća. A ona to nisu u stanju jer se sindikati protive promjeni Zakona o radu", tvrdi Novotny, koji se ne slaže s primjedbom da sindikati u realnom sektoru nisu toliko moćni.
Nestić pak ističe da bi iduća godina trebala donijeti povoljnija kretanja ukupne ekonomske aktivnosti.
"Prognoziramo rast BDP-a od 1%. No, s obzirom na to da povećano zapošljavanje slijedi tek nakon što gospodarski rast postane solidan i stabilan, moguće je da ćemo za takav zaokret morati pričekati do kraja iduće godine", zaključuje Nestić.
Iseljavanje mladih i visokoobrazovanih
Zbog takvog stanja praksa iseljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi bi mogla poprimiti masovne razmjere. "Kao posljedica socijalnog pritiska rastuće nezaposlenosti doći će do iseljavanja. Iseljavat će se mlađa, obrazovana populacija, i to ne samo u EU", predviđa Željko Lovrinčević. Slično se, podsjeća, dogodilo i u bivšoj Jugoslaviji koja je 70-ih godina problem nezaposlenosti rješavala otvaranjem granica. U današnje vrijeme tako je bilo u Španjolskoj i azijskim zemljama, dodaje Lovrinčević. (T. B.)
Izvor: Večernji list
