Bolji pogled u strukturu zaposlenosti u Njemačkoj otkriva da su mini poslovi s vrlo niskim plaćama rasli i otvarali se triput brže nego prava radna mjesta.
Što biste rekli na to da Vlada u jednom danu smanji broj nezaposlenih za više od polovice? Recimo da to učini tako što bi omogućila poslodavcima da zapošljavaju ljude privremeno i plaćaju ih oko 1.100 kuna, jednu petinu prosječne hrvatske plaće. Vlada bi tako zaposlenu osobu oslobodila plaćanja poreza i doprinosa. U redu, ti bi ljudi bili slabo plaćeni, ali recimo da se to i ne zove posao, nego mini posao.
Kad bi Vlada donijela takvu odluku kako biste to nazvali: prijevarom, umjetnim smanjenjem broja nezaposlenih, izrabljivanjem? U Njemačkoj, međutim, to nazivaju uspjehom. Cijela Europa gleda na Njemačku kao uzoritu zemlju koja je dosegla visoku zaposlenost. Nezaposlenost im je najniža u posljednjih 20 godina, piše Večernji list.
Ali bolji pogled u strukturu zaposlenosti u Njemačkoj otkriva da su mini poslovi s vrlo niskim plaćama rasli i otvarali se triput brže nego prava radna mjesta. Od 41,5 milijuna zaposlenih Nijemaca, 7,3 milijuna ima mini poslove. Od toga 2,3 milijuna radi mini poslove uz posao, a za ostalih 5 milijuna ljudi mini posao je jedini koji imaju.
Ideja o mini poslovima zamišljena je kao ulaz na tržište rada za mlade ljude ili kao dodatni izvor zarade. Ali s vremenom su mini poslovi postali zamka u koju milijuni ljudi ulaze i ostaju dugo vremena, potplaćeni i bez mogućnosti za napredak. Sustav mini poslova koriste turističke, trgovačke i mnoge druge kompanije, a u tom sustavu radnici mogu zaraditi do 400 eura mjesečno.
Kad 5 milijuna Nijemaca prevedete na hrvatske okvire, dobijete 187 tisuća Hrvata (više od polovice broja nezaposlenih, kojih je sada 302.249). A 400 eura u Njemačkoj je otprilike petina prosječne plaće. Prevedeno na hrvatske prilike, to bi bilo oko 1.100 kuna. Njemačka, za razliku od Hrvatske i mnogih drugih zemalja, nema propisan zakonski minimalac.
Problem eksplozije mini poslova uočila je i Europska komisija, koja je objavila ekonomske preporuke za svih 27 članica EU. U izvješću o Njemačkoj piše: "Ekstenzivno zapošljavanje na mini poslove vodi k tome da ljudi imaju mala mirovinska prava". Jedna od preporuka Europske komisije Njemačkoj je da stvori uvjete da plaće radnika rastu sukladno produktivnosti.
A kao lijek protiv velike nezaposlenosti mladih u cijeloj Uniji, Komisija zemljama članicama predlaže mjere kojima će se omogućiti lakše zapošljavanje vježbenika. (T. B.)
Izvor: Večernji list
